“PAKETOM” UŠTEDA GUBE CESTOGRADNJA, POLJOPRIVREDA...
Objavljeno 18. travnja, 2014.
Ovo je zadnje veliko rezanje ove godine, obećao je ministar financija
Vezani članci
MINISTAR FINANCIJA U WASHINGTONU
Vlada je predstavila nove mjere za smanjenje prekomjernog proračunskog deficita koji je potrebno smanjiti za dodatnih 1,4 milijarde kuna.
Ove dodatne mjere uslijedile su jer EU nije bila zadovoljna prvim “paketom” mjera koje je predložila Hrvatska te je zatražena nadopuna.
Tolika ušteda trebala bi se ostvariti povećanjem prihoda od 700 milijuna kuna uvođenjem nameta na telekomunikacijske usluge (koji se ne bi trebali odraziti na krajnje korisnike i donijeti 400 milijuna kuna), povećanjem trošarina na gorivo za 20 lipa, što bi na godišnjoj razini značilo oko 480 milijuna kuna, a 350 milijuna do kraja 2014. godine
Uštede se planiraju i smanjenjem rashoda koje će ponajviše pogoditi poljoprivredu, gospodarstvo i cestogradnju. Ministar financija Slavko Linić podsjetio je da Hrvatska mora smanjiti deficit do 2016. na manje od tri posto BDP-a.
- Ovim dodatnim mjerama smanjujemo deficit za 1,4 milijarde kuna. Prihode povećavamo dizanjem trošarina na energente i većim prihodima od telekomunikacijskih usluga. Rashode smanjujemo za 640 milijuna kuna: Hrvatskim cestama za 250 milijuna, Ministarstvu financija za 150 milijuna kuna, Ministarstvu poljoprivrede za 100 milijuna kuna, Ministarstvu gospodarstva za 100 milijuna kuna, a Ministarstvu poduzetništva i obrta za 40 milijuna kuna - rekao je Linić.
Premijer Zoran Milanović rekao je da je smanjenje rashoda jedino dugoročno rješenje, jer trošimo novac koji nismo zaradili.
- Ovim mjerama uskladit ćemo se s mjerama Vijeća EU. To je imperativ. Dok nema gospodarskog rasta, svaki deficit je prevelik. Ljudi, previše trošimo i zato moramo posuđivati novac. Čuvat ćemo socijalne kategorije, one najranjivije. S nekim mjerama kasnimo, ali mi ih prvi donosimo. To se u Hrvatskoj prije nije radilo - rekao je premijer te priznao da će smanjivanje deficita ispod tri posto BDP-a trajati godinama. “Deficit od tri posto i dalje je velik i neodrživ ako nema gospodarskog rasta, novog novca, nove dodane vrijednosti i novih radnih mjesta”, rekao je.
Hoće li ove mjere Vlade biti dostatne za ispunjavanje zahtjeva Europske unije, znat će se već krajem ovoga mjeseca kada će se Europska komisija očitovati o hrvatskim prijedlozima smanjenja deficita, odnosno u lipnju, nakon što Vijeće ministara financija EU iznese konačan stav. U Vladi su poručili da će zadnja “linija obrane” proračuna biti mirovine, zdravstvo i školstvo, odnosno da se te kategorije neće dirati dok se ne iscrpe sve ostale mogućnosti. “Ovo je zadnje veliko rezanje ove godine”, zaključio je ministar Linić.
Eduard SOUDIL
TKO SU NAJVEĆI GUBITNICINOVIH MJERA ŠTEDNJE?
250
milijuna kuna manje na raspolaganju će imati Hrvatske ceste
150
milijuna kuna izgubit će Ministarstvo financija
100
milijuna kuna bit će manje za poljoprivrednike
100
milijuna kuna gubi Ministarstvo gospodarstva
40
milijuna kuna manje dobit će obrtnici
SLAVKO LINIĆ
ministar financija
Ovo će najviše osjetiti građani
Ministar financija Slavko Linić tvrdi da ove uštede neće imati negativne posljedice za gospodarstvo. “Te će se mjere najviše odraziti na građane, jer to ipak znači manju kupovnu moć, a za gospodarstvo to znači manju potrošnju. Ali jasna je naša poruka gospodarstvu - imate Europsku uniju i tržište od pola milijarde stanovnika. Prema tome, polako moramo shvaćati da je sve veći izvoz i konkurentnost u izvozu ono što se očekuje od gospodarstva”, poručio je Linić. Projekti za poduzetnike ne bi trebali biti ugroženi rezanjima, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. “U pitanje se neće dovesti ni jedan projekt. Svi projekti ići će kako su zamišljeni. Mali neće izgubiti, mali će dobiti", naglasio je Maras.
VESNA PUSIĆ
potpredsjednica Vlade
Zaustaviti dizanje poreza i trošarina
Vesna Pusić, potpredsjednica Vlade, nije posve zadovoljna mjerama koje je prihvatila Vlada. "Razmatrali smo različite mogućnosti i naročito je bilo pokušaja da smanjenju deficita pridonesemo pronalaženjem mogućnosti da neke od kapitalnih projekata financiramo kroz model javno-privatnog partnerstva. Nažalost, na kraju je ispalo ovo kako je ispalo, jer je to, prema mom mišljenju, teška odluka koja se može opravdati ako za sobom povlači i radikalno rezanje prepreka za investicije", kazala je Pusić nakon sjednice Vlade. Ona je naglasila kako se rezanje troškova, s jedne strane, te povećanje prihoda kroz poreze ili dodatne trošarine sada zaista mora zaustaviti. "Deficit moramo smanjiti, jer prijeti opasnost da nam drugi određuju što moramo rezati, ali moramo i administraciju i funkcioniranje institucija dovesti do razine na kojoj će ljudi zaista htjeti investirati u Hrvatsku. Bez toga je sve skupa besmisleno", rekla je Vesna Pusić.
OPORBA TRAŽI REFORME
Najnoviji paket mjera, kao i onaj usvojen rebalansom proračuna prije nekoliko tjedana, pokazuje što se događa kada Vlada nema kamo, jer je protekle dvije godine provela ignorirajući upozorenja da je put prema trajnom stabiliziranju proračuna put reformi - komentirala je jučer Martina Dalić, saborska zastupnica HDZ-a i dodala: “Muke po proračunu će se nastaviti ako Vlada ne smogne hrabrosti i predstavi ozbiljan plan reformi i mjera za poticanje gospodarskog rasta. Ona smatra da bi okosnica sveobuhvatnog plana za fiskalnu stabilizaciju i gospodarski oporavak trebali biti reforma državne i javne uprave, pojednostavljivanje zakonskih propisa i uvjeta poslovanja te reforma zdravstva.
ZADNJA
“LINIJA OBRANE” PRORAČUNA BIT će MIROVINE, ZDRAVSTVO I ŠKOLSTVO