Od 1. svibnja počinje primjena redefiniranog programa "Pomoć u kući" i "Dnevni boravak".

Svrha je s 58 milijuna kuna, koliko se izdvaja iz državnog proračuna, uvesti kontrolu nad pružanjem tih usluga i omogućiti njihovu dostupnost po istim uvjetima za sve. Dosadašnji je program Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih, nazvala dobrim zbog sve popularnije deinstitualizacije, drugim riječima, činjenice da se starije ljude ostavlja kod kuće. No, dodala je, proteklih desetak godina program se pomalo “izvitoperio” pa ne postoje točni podatci koliko se osoba stvarno njime koristi, odnosno koliko je ljudi u njemu zaposleno. Uočene su brojne nepravilnosti, a mnogi su se Ministarstvu obraćali s primjedbama da su u nekim sredinama na tim programima ljudi zaposleni fiktivno, da gerontodomaćice uopće nisu radile, dok su jedinice lokalne samouprave uredno od države za to uzimale novac. Reda će se pokušati uvesti novim zakonom o socijalnoj skrbi i novim pravilnicima, kako bi pomoć primali samo oni koji budu imali rješenja centara socijalne skrbi.

Prema podatcima Ministarstva socijalne politike i mladih, uslugom pomoći i njege u kući koristi se 15.500 starijih osoba, a po broju korisnika prednjači istok Hrvatske. Tako u Vukovarsko-srijemskoj županiji korisnika programa ima najviše u cijeloj Hrvatskoj, njih čak 3.200 (21%), dok je Osječko-baranjska županija, s 1.240 korisnika (8%), treća na ljestvici.

Program “Pomoć u kući” u Baranji provode OD CK Darda, belomanastirski Dom za starije i nemoćne osobe Baranjsko sunce (kod kojeg su objedinjeni “Pomoć u kući” i “Dnevni boravak”) te Općina Jagodnjak. Pod njihovom “ingerencijom” je 500-tinjak osoba o kojima skrbe timovi sastavljeni od 40-ak ljudi. Zajednički komentar provoditelja na redefinirani program je da će uvođenjem novčanog cenzusa doći do smanjenja broja korisnika, a time i zaposlenih. Dom Baranjsko sunce, kaže njegova ravnateljica Ankica Gregoran, pionir je ovog programa u Hrvatskoj, koji se kod njih provodi već deset godina.

- Do sada su osnovni uvjeti bili dob korisnika, činjenica da u blizini nema bliskih srodnika te eventualna bolest. Novčanim će cenzusom baka koja ima mirovinu od 1.510 kuna ostati bez pomoći u kući, a takvih će sigurno biti više - ističe Gregoran, naglašavajući kako država za ovaj program Baranjskom suncu godišnje izdvaja 800-tinjak tisuća kuna. Demantira zloporabe, bar kod njih, budući da se redovito vrše kontrole s nekoliko razina. OD CK Darda program četiri godine provodi na području općina Darda i Bilje, a obuhvaća 150 korisnika o kojima skrbi tim od 10 ljudi. Ravnatelj OD CK Darda Ivan Hodak tvrdi da će novčani cenzus predstavljati određeni problem, posebice kod onih koji su na samoj granici određenog primanja. Ne dvoji da će izgubiti korisnike pa time i dio tima. Slično misli i načelnik općine Jagodnjak Anđelko Balaban.

- Programom je obuhvaćeno 120 korisnika, a zaposleno 10 ljudi - kaže, naglašavajući kako će korisnika sigurno biti manje, a tim “okrnjen”.

Uslugu pomoći u kući pruža i Grad Belišće, odnosno kao neposredni izvoditelj programa Udruga umirovljenika Belišće koja ima 200 korisnika.

- Kako bismo održali kontinuitet rada, poštujući najavljen nov način poslovanja, već smo pokrenuli postupak za upis u evidenciju ministarstva. Dobili smo i rješenje da udovoljavamo sve uvjete za pružatelja usluge pomoći u kući i sada je sve na našem centru za socijalnu skrb jer bez njihovih rješenja mi nećemo moći naplatiti svoju uslugu. Kako nov način rada još nije zaživio, teško je procijeniti njegovu efikasnost, no realno je očekivati kako bismo mogli izgubiti neke korisnike. Jer ako netko živi u samačkom kućanstvu i prima mirovinu neznatno veću od 2.000 kuna kojom mora pokriti sve životne troškove, toj će osobi biti puno izdvajati novac za plaćanje pomoći u kući - komentira Lidija Gavrić, voditeljica organizacijske jedinice Pomoć u kuću Udruge umirovljenika Belišće.

Iz Sindikata umirovljenika Hrvatske oštro su protiv najavljenog redefiniranja programa Pomoć u kući.

- Cenzusi o kojima ministrica Opačić govori, kao uopće i cijeli plan restrukturiranja pomoći starijim osobama, ne temelje se na adekvatnim analizama. Upozoravamo kako će, ako program zaživi prema novim pravilima, biti ugrožen život starih ljudi u malim mjestima kojima više uistinu neće imati tko pokucati na vrata i pomoći - kaže Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.