Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ostao je bez novca za financiranje mjera za poticanje zapošljavanja.

Rebalansom proračuna srezana su sredstva za provedbu aktivne politike zapošljavanja i to za 177,2 milijuna kuna te će HZZ u ovoj godini umjesto ranije predviđenih gotovo 511,56 milijuna kuna na raspolaganju imati nešto manje od 334,35 milijuna kuna. Kako je lani državna burza bez novca ostala početkom studenoga, većina tih sredstava u prva tri mjeseca ove godine potrošena je na realizaciju zahtjeva koji su od studenoga prošle godine bili na čekanju. Burza za zapošljavanje neće imati priliku odobravati nove zahtjeve za uključenje u mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno mjere su stavljene na led. Kada će biti nastavljene ovisi o sredstvima koje će Hrvatska od Europske komisije dobiti kroz Garanciju za mlade, najavio je jučer ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Samo okvirni izračun mjesečnih troškova burze za korisnike potpora za očuvanje radnih mjesta, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, javne radove, kao i korisnike potpore za samozapošljavanje, pokazuje kako je u tri mjeseca ove godine potrošeno više od 150 milijuna kuna, ili gotovo pola iznosa predviđenog za provođenje mjera u ovoj godini. No, stvarni trošak zasigurno je mnogo bliži ukupnom iznosu predviđenih sredstava za tu namjenu u ovoj godini. U ovaj grubi izračun nije uključen, primjerice, trošak obrazovanja koji se plaća obrazovnoj ustanovi, kao ni trošak liječničkog pregleda za nezaposlene koji se uključuju u obrazovne programe, doprinos za mirovinsko osiguranje i zaštitu na radu koji burza plaća nezaposlenima u obrazovnim projektima.

Trenutačno je mjerama aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno ukupno 30.697 osoba. Većina korisnika u programe je ušla prošle godine, s obzirom na to da je novouključenih korisnika do kraja prošlog tjedna bilo 2.404. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (uz naknadu od 1.600 kuna) i dalje je najiskorištenija mjera te je njome obuhvaćeno više od polovine ukupnog broja korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja. Konkretnije, riječ je o 15.548 osoba. Slijede korisnici potpora za zapošljavanje i samozapošljavanje kojih je 6.134, dok potpore za samozapošljavanje trenutačno koriste 4.932 osobe.

Javnim radovima obuhvaćena je 2.981 osoba, dok je potporom za očuvanje radnih mjesta, takozvanim neradnim petkom, obuhvaćeno 742 radnika. U projektima obrazovanja nezaposlenih sudjeluje 360 osoba. Sve mjere podrazumijevaju višemjesečne financijske obveze. Primjerice, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa može se koristiti maksimalno tri godine, obrazovni programi mogu trajati do šest mjeseci, dok javni radovi, ovisno o programu, mogu trajati i do godinu dana, a financiranje skraćenog radnog tjedna, što je mjera usmjerena direktno na radnika, može trajati pola godine.

Zahtjevi za odobravanjem mjera počeli su se obrađivati u veljači i pritom su prednost imali "zaostali predmeti", odnosno zahtjevi koji su od studenoga prošle godine bili na čekanju zbog nedostatka novca. No, još se nisu počeli odobravati zahtjevi korisnika koji su pristigli u ovoj godini, a s obzirom na stanje na tržištu pritisak na državnu burzu ne jenjava.

Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah izvijestila je jučer da su područni uredi ukupno obradili oko 9.000 novih zahtjeva za uključenje u mjere aktivne politike zapošljavanja, ali su oni sada na čekanju. S obzirom na rezanje proračunskih sredstava upitno je koliko će ih i kada uopće doći na red. Politika štednje, odnosno nedostatak novca, tako će se obiti o leđa onih u najvećoj potrebi - nezaposlenih.