Novosti
ZBOG 10 KN BLOKIRANO 166 OSOBA

Apsurdno i nemilosrdno: 2.487 računa blokirano zbog duga do 100 kuna
Objavljeno 15. ožujka, 2014.
307.406 blokiranih građana duguje 24,4 milijarde kuna

Vezani članci

GOSPODARSKI KRAH NA KRAJNJEM ISTOKU HRVATSKE

Poduzetnici u blokadi teškoj 900 mil. kuna

Čak 58 tisuća građana više u odnosu na početak prošle godine ne može raspolagati svojim bankovnim računima jer ih je blokirala FINA zbog neplaćanja dugova. Ukupno ih je sada u Hrvatskoj 307.406.

Oni ukupno duguju 24,4 milijarde kuna - iznos njihova duga porastao je za 6,5 milijardi kuna, ili za 36 posto u odnosu na siječanj 2013. godine. Prosječan iznos duga ovršenih fizičkih osoba je 251 tisuća kuna na razini Hrvatske, koliko otprilike iznosi i u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, no odskače Brodsko-posavska županija s prosječnim dugom od čak 384 tisuće kuna. Od ukupnoga broja građana čiji su računi u blokadi pronalazimo i nekoliko, slobodno se može reći apsurdnih ovrha, iako je, treba priznati, svaki dug - dug. Naime, 166 građana je blokirano zbog duga od deset kuna, njih 377 zbog duga do 50 kuna, a 1.944 je pod ovrhom zbog dugovanja od 50 do 100 kuna. Jedan od njih je i naš sugovornik iz Osijeka.

Ovrha u dva čina

- Propustio sam platiti banci dvije rate kredita u ukupnom iznosu od 1.300 kuna, banka je pokrenula ovrhu, Fina je 'sjela' na račun, uzela naknadu za ovrhu u iznosu od 182 kune i kada sam dobio sljedeću plaću, banka se naplatila, račun je odblokiran i podigao sam 21. veljače novac koji je ostao na računu. Četiri dana poslije, kada sam provjeravao ranije promete po računu internet-bankarstvom, dočekalo me “Račun blokiran po nalogu FINA-e i nije moguće raspolagati sredstvima”. Otišao sam u Finu i doznao da mi je račun ponovno blokiran jer je netko u sustavu prisilne naplate 'zaboravio' naplatiti još nekakav trošak u iznosu od 65 kuna! Banka u kojoj primam plaću više od deset godina se boji da ću ostati dužan pišljivih 65 kuna i ponovno traži ovrhu! Da ne pričamo o bankarima, zvučalo bi nevjerojatno, ovako je to samo još jedan primjer ružne hrvatske stvarnosti - ispričao je naš sugovornik.

Mnogi drugi građani Hrvatske u blokadi su zbog puno većih dugovanja ponajviše za režije. Zagrepčani za vodu i komunalije duguju nevjerojatnih 360 milijuna kuna. Splićani duguju oko devet milijuna kuna, Riječani oko 11,5 milijuna kuna, a Osječani oko 14 milijuna kuna, od čega samo dug Vodovodu-Osijek iznosi 9 milijuna kuna, a od toga je pola već utuženo. Računajući i tvrtke, u Osijeku je dug za komunalnu naknadu dosegao 40 milijuna kuna, a za vodnu i slivnu naknadu 15,2 milijuna kuna.

HEP Elektroslavonija koja pokriva većinu istočne Hrvatske u ovome trenutku bilježi dugovanje za isporučenu električnu energiju u iznosu od 14 milijuna kuna, a oko 2.900 potrošača je zbog duga isključeno iz mreže. Prema podacima kojima raspolažu slavonski gradovi, dugovanja se mjere u desecima milijuna kuna. Đakovčani (u ovome slučaju uključujući i dugovanja tamnošnjih tvrtki), na ime utrošene vode, odvoza smeća i komunalija ukupno duguju 40 milijuna.

Građani Slavonskog Broda za vodu duguju 5,628.623,65 kuna (zajedno s tužbama). Ukupna dugovanja za odvoz smeća koji obavlja Komunalac, iznose za prošlu godinu 533 tisuće kuna, a za komunalnu naknadu Brođani duguju nešto manje od dva milijuna kuna (1,945.410,95).

Otpis dugova

U ovom trenutku Baranjci za vodu i odvoz otpada duguju približno 9 milijuna kuna. Dvjema baranjskim tvrtkama distributerima pitke vode, darđanskoj Vodoopskrbi i belomanastirskom Baranjskom vodovodu (koji pod ingerencijom ima i održavanje kanalizacije) fizičke osobe duguju 2,5 milijuna kuna, a pravne nešto više od milijun kuna. Dug prema Baranjskoj čistoći, koja je zadužena za skrb o “svebaranjskom otpadu”, iznosi nešto više od pet milijuna kuna, od čega približno 4 milijuna kuna otpada na domaćinstva, dakle fizičke osobe.

U Vukovaru građani su na ime dugovanja za vodu ukupno dužni 4,4 milijuna kuna, a za odvoz smeća u posljednjih je 14 godina dug narastao na 2,1 milijun kuna.

Dio tih dugovanja je utužen, dio je dužnika blokiran, no ipak oko devedeset posto njih svoje račune plaća u roku od tri mjeseca, čime izbjegavaju ovršne postupke i dodatne troškove.

Najviše računa blokirano je zbog duga bankama i štedonicama, ali je primjetan porast ovrha zbog neplaćanja rata za automobile. Dugovi se gomilaju i prema državnom proračunu zbog neplaćenih kazni, a ovrhe bez imalo razmišljanja pokreću telefonski operateri, čak i za vrlo mala dugovanja. Tih 307 tisuća građana u blokadi s nestrpljenjem čeka detalje (koji neće stići prije travnja) o otpisu dugovanja koje je najavio ministar financija Slavko Linić. Ono što se do sada moglo čuti jest da će pravo na oprost 70 posto duga, pristane li na to vjerovnik, imati nezaposleni građani koji su dužni manje od 100 tisuća kuna i koji u svome vlasništvu nemaju nekretnine i/ili vozila. Surađivali M.R.//I.G./S.B./M.M.

Eduard SOUDIL

23,4%

posto veći je broj blokiranih građana u odnosu na siječanj 2013. godine, to je 58.377 građana više

VAŽNO BI BILO ZNATI PODATKE ZA GRADOVE, NO FINA IH NE DAJE

Udruga “Blokirani”, kao i brojni novinari u Hrvatskoj od Fine su tražili podatke o broju blokiranih računa po gradovima, bar onim većim, kako bi i sociološki obradili razloge blokade. No takve podatke Fina nema ili ih ne želi objaviti. “Podatak o broju blokiranih po gradovima odnosno regijama Hrvatske poslužio bi kao temeljni podatak analizi uzroka blokade te bi otvorio prostor za povezivanje razloga blokade npr. visoke stope nezaposlenosti i pada industrijske proizvodnje u Slavoniji. Na naše razočaranje, FINA nema izdvojene podatke po gradovima odnosno regijama. Izgleda da nikoga u državi ne zanimaju ti podaci premda bi do njih bilo lako doći da postoji volja”, ističu u udruzi.

Poslovnjaci u blokadi

Krajem siječnja ove godine zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 61.687 poslovnih subjekata s ukupnim dugovanjima višim od 33,45 milijardi kuna. Na kraju siječnja bilo je 413 nelikvidnih tvrtki manje nego krajem prosinca 2013. godine, ali su dugovanja ostala gotovo nepromijenjena - smanjena su za samo 250 tisuća kuna. U usporedbi sa siječnjom 2013. broj nelikvidnih tvrtki smanjen je za 3.817, a dug je smanjen za 6,5 milijardi kuna. Prema trajanju blokade i dalje prevladavaju poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi. Krajem siječnja u blokadi dužoj od 360 dana bilo je 39.263 tvrtki, a njihova dugovanja iznose više od 28,6 milijardi kuna ili 85,5 posto ukupnog duga na kraju siječnja. U blokadi do 60 dana krajem siječnja bilo je 6.849 poduzeća s 809,8 milijuna kuna duga.

DUŽNI BANKAMA

Najviše računa blokirano je zbog duga bankama i štedionicama

Možda ste propustili...