Objavljeno 12. ožujka, 2014.
Brojni Dalmatinci ne žele guliti krumpire, ili mijenjati hotelske plahte
Nisu jedino radnici oni koji s područja Slavonije ljetnu radnu sezonu odrađuju na Jadranu. Postoji, naime, i cijela 'kolonija' poslodavaca koji svoje restorane ili apartmane na Jadranu osobno nadziru dok traje sezona.
Njih je, naravno, znatno manje od 900 Osječana, odnosno ukupno 3.000 nezaposlenih s područja Osječko-baranjske županije, koliko ih prema evidenciji osječkog Zavoda za zapošljavanje, odlaze raditi na Jadran.
Najpoznatiji među poslodavcima koji tijekom ljeta vode posao na obali je Berislav Mlinarević, vlasnik osječkog hotela Waldinger, ali i prosperitetnog restorana u Baškoj, za koji je 95 posto radnika regrutirao u Slavoniji.
- Pokušao sam u početku skupiti ekipu iz Dalmacije, ali to se pokazalo kao negativno iskustvo - kaže Mlinarević, napominjući kako situaciju djelomice spašava studij u Opatiji, tako da ondje ipak ima određenih ljudi koji poznaju rad u struci.
Dio poslodavaca otvoreno govori da Slavonci tako masovno odlaze raditi na Jadran, jer su Dalmatinci lijeni, odnosno, ne žele raditi slabo rangirane poslove poput guljenja krumpira ili mijenjanja hotelskih plahti. Ili se pak jednostavno ne žele školovati za takva zanimanja.
Goran Prgin, vlasnik NCP grupe i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca za Dalmaciju, podsjeća da je njegova tvrtka nedavno tražila pedeset zavarivača, cjevara, brodomontera, strojara, električara, stolara... i nudila plaću od 4.000 i 5.000 kuna, plus nagrade i bonusi.
- Ne samo da se nitko nije javio da bi radio, nego nitko nije nazvao da se informira o uvjetima. Očito kod nas u Dalmaciji nitko nije zainteresiran za rad. Živi se kod roditelja, čeka se sezonski posao, da se proda komad zemljišta i da se sjedi u kafiću - kaže Prgin, i poručuje: “Ako u Šibeniku nema zainteresiranih za posao, dovest ću radnike iz Slavonije. Tamo se cijeli razredi upisuju u tehnička zanimanja”.
S tom činjenicom upoznat je i jedan od sindikalnih čelnika, Dalmatinac Ozren Matijašević.
- Poznata mi je situacija sa zavarivačima. Na Jadranu nedostaje školovana radna snaga te očekujem da se i lokalne vlasti jadranske i kontinentalne Hrvatske povežu kako bi potaknuli obostrano zadovoljavajuće rješavanje takvih problema. Jesu li vrijedniji Dalmatinci ili Slavonci, ne želim komentirati - rekao nam je Matijašević.
Dario KUŠTRO
osječanka i dubrovčanka
Zanimljivo rješenje pronašli su u osječkom MIT-u koji imaju trgovinu na najskupljem mjestu na Jadranu, na dubrovačkom Stradunu. U njihovoj trgovini radi jedna Osječanka i jedna Dubrovčanka. “Naravno da su obje jednako vrijedne i nema mjesta bilo kakvim usporedbama”, komentirao je Boris Matešić, direktor tvrtke. Postoji i niz Slavonaca iznajmljuju apartmane na Jadranu u kojima se za poslove domaćice nudi između 3.000 i 5.000 kuna, ovisno o broju soba za održavanje. Jedan od osječkih vlasnika apartmana kaže kako za te poslove svake godine angažira istu ženu, prognanicu iz Slavonije, koja je dolje našla novu adresu. I posao.