OSIJEK - Ova će godina za poslovanje hrvatskih banaka biti najveći izazov, ocjenjuju analitičari Privredne banke Zagreb u najnovijim PBZ tjednim analizama.

Podsjećaju kako su prije godinu dana vjerovali kako će 2013. biti za poslovanje banaka najteža godinu od početka krize. No, kako je oporavak realnog sektora izostao, sada očekuju da će najveći izazov predstavljati upravo 2014. godina. Nadalje, predviđaju kako će 2014. biti još jedna godina u kojoj će bankovni agregati ostvariti tek niske ili negativne stope promjena, a ukupan bankovni sustav zabilježiti pad profita.

Navodeći kako je ukupna aktiva banaka u 2013. godini porasla za 0,7 posto, ukupni krediti za 0,9 posto, a depoziti za 4,0 posto, analitičarka Ana Lokin upozorava, međutim, kako rast kredita ne predstavlja i oporavak kreditne aktivnosti jer je riječ primarno o povećanom kreditiranju središnje države i fondova socijalne sigurnosti (za 14,5 posto). Istodobno krediti nefinancijskim trgovačkim društvima bilježe stagnaciju, a stanovništvu pad u visini od 1,7 posto na godišnjoj razini.

Prema namjeni, krediti tvrtkama pali su kako za investicije (pad za 4,9 posto), tako i za obrtna sredstva (pad za 0,2 posto), pa je stagnacija ukupnog volumena rezultat porasta ostalih vrsta kredita - za 5,7 posto.

Kod građana pad je pak zabilježen kod svih vrsta kredita (stambeni za 1,9 posto), osim gotovinskih nenamjenskih (koji bilježe rast za 2,2 posto).

- Takva su kretanja odraz poslovnog i potrošačkog pesimizma u uvjetima produžene recesije i loših izgleda tržišta rada, zbog čega privatni sektor pribjegava zaduživanju samo za potrebe nužnog tekućeg financiranja. Takvo ozračje ogleda se i kroz suzdržavanje od potrošnje i pribjegavanje štednji u obliku depozita - ističe Lokin.

Za 2014. godinu pak vjeruje kako će udio loših kredita dosegnuti svoj vrhunac zbog pooštravanja regulative, nastavka razduživanja kućanstava, restrukturiranja korporativnog sektora i pomanjkanja investicijske aktivnosti, dok bi smanjene kamatne stope na kredite indeksirane uz švicarski franak mogle ublažiti pritiske i stablizirati portfelje. Nastavno na to, set nove regulative koji stupa na snagu dovodi do snažnog fokusiranja banaka na kontrolne funkcije, prije svega upravljanje rizicima, a za pojedine banke će možda značiti i potrebu za dokapitalizacijom.N.Vukadinović