Objavljeno 3. veljače, 2014.
Vezani članci
PROMJENA NAKON 15 GODINA
OSIJEK/ZAGREB – Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić na konferenciji za novinare predstavio je projekt “2014. - godina borbe protiv rada na crno” te pozvao socijalne partnere da zajedno s Ministarstvom ulože napore kako bi se radnici osvijestili o štetnosti te pojave. Zbog prijepora oko ZOR-a sindikati su prekinuli dijalog, pa su akciji ministarstva dali potporu, ali za sada neće sudjelovati u njoj.
- Pozivam i poslodavce i sindikate, kao i nevladine udruge, da nam se pridruže, s ciljem da se rad poštuje, plaća i cijeni, a da sve one koji love u mutnome i pokušavaju izigrati zakone otkrijemo i sankcioniramo, jer rad na crno šteti svima - rekao je ministar. Prema njegovim riječima, rad na crno nije samo neprijavljivanje zaposlenih nego i isplata plaće na crno te nepoštovanje radnog vremena, čime ti poslodavci postaju nelojalna konkurencija.
Mrsić kaže da dinamičnije tržište rada ne smije biti isprika za zloporabu kršenja prava radnika. Projekt je zamišljen u tri dijela: preventivne akcije, mjere za suzbijanje rada na crno i represivna razina, odnosno inspektorat rada.
- Cilj je ove vlade urediti tržište rada, da se rad i radnika cijeni i poštuje, a to će, s druge strane, omogućiti poslodavcima da posluju na jednakoj razini i da nema onih koji love u mutnome. Neisplata plaća, isplata minimalca, a ostatak ispod stola, nepoštovanje radnog vremena, neprijavljivanje radnika - sve je to nelojalna konkurencija, koja šteti gospodarstvu, državi i radnicima koji su zaposleni na taj način - rekao je Mrsić. Dva su osnovna cilja akcije: podizanje svijesti javnosti o štetnosti rada na crno te suzbijanje te pojave zakonodavnim i drugim mjerama. Građani će rad na crno moći prijaviti na besplatni (0800) broj telefona, a Inspektorat rada će provoditi nadzor.
Prema dostavljenim prijavama, pratit će se najčešći prijavljeni oblici rada na crno, djelatnosti u kojima se on događa, dobna skupina građana koja u tome sudjeluje i poslodavaci kod kojih je zastupljen.I.Bošnjak/MS
NAJČEŠĆI OBLICI RADA NA CRNO
l zapošljavanje radnika bez ugovora o radu i prijave na mirovinsko i zdravstveno
l rad na temelju prividnih ugovora (ugovor o djelu umjesto ugovora o radu)
l kršenje propisa o radnom vremenu (prekovremeni rad, smjenski rad, trajanje radnog vremena, isplaćivanje plaće “na ruke”)
l nezakonito zapošljavanje stranaca
KAZNA DO 100 TISUĆA KUNA
Istaknut je i nedostatak od 40 do 50 inspektora, ali nije predviđeno zapošljavanje novih, već reorganizacija. Također, u novom Zakonu o radu predviđeno je poštravanje kazni za prekršitelje. Od 1. siječnja, od kada su na terenu, inspektori su otkrili tri osobe zaposlene na crno, protiv poslodavaca podnijeli 23 optužna prijedloga, zbog osnovane sumnje u počinjenje 44 prekršaja, donijeli dva rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti. Prema zakonu, kazna za radnika koji radi na crno je udaljavanje s posla, a za poslodavca 60.000 do 100.000 kuna.
KREŠIMIR SEVER
NHS
Rad na crno sve dok je situacija beznadna
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, reagirao je na Mrsićevu najavu i rekao da će rad na crno postojati dokle god je beznadno stanje u gospodarstvu.
- To onda spretno koristi dobar dio poslodavaca u Hrvatskoj, kako bi iskoristili jad i bijedu ljudi, koji su u očaju jer nemaju od čega živjeti, pa onda prihvaćaju sve, pa i rad na crno - ističe Sever.