Hrvatska je među zemljama kojima se predviđa visok rizik od društvenih nemira 2014. godine, objavio je prošloga tjedna The Economist u istraživanju 150 zemalja svijeta.

Procjene su najviše ovisile o gospodarskoj situaciji te stabilnosti institucija i vlasti. Iako Hrvatska nije u skupini 11 najugroženijih zemalja, nije ni daleko, pa sa sindikalistima i psiholozima razgovaramo o tome što nam ova godina nosi.

- Predviđanje The Economista drži vodu jednostavno zato što je Hrvatska po svemu u znatno lošijoj situaciji od drugih zemalja EU - ističe Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata. Kako kaže, u riziku od siromaštva kod nas živi 32,3 posto stanovništva, a prosjek zemalja EU je 24,8 posto. “Kako od 1. siječnja funkcioniraju povećane stope PDV-a i na proizvode koje upotrebljavamo dnevno, očekujemo daljnje srozavanje životnog standarda. Još nema naznaka investicijskog ciklusa ni promjene porezne politike, koja bi rasteretila rad i potencirala te subvencionirala otvaranje radnih mjesta u realnom sektoru, posebice u drvnoprerađivačkoj industriji, građevinskom sektoru te izvozno orijentiranoj prerađivačkoj industriji. Sve to upućuje na to da ćemo i dalje biti u negativnom trendu gubitka radnih mjesta, da će sve više ljudi završavati na Zavodu za zapošljavanje, a da mladi neće naći posao”, kaže Matijašević, dodajući da te okolnosti već duže vrijeme upozoravaju da bi se i u Hrvatskoj trebali događati socijalni nemiri, pa i širih razmjera.

- Ne znam koliko još mogu otrpjeti naši građani, jer odavno su već trebale biti pokrenute prosvjedne aktivnosti većeg intenziteta. Dakle, prosvjede je realno očekivati, a ja znam gdje nam je onda mjesto - u prvim redovima opravdanih prosvjeda - ističe Matijašević.

Prof.dr.sc. Mirjana Krizmanić, jedan od najpoznatijih hrvatskih psihologa, također se boji da šansa za prosvjede postoji, ali kaže i da su ljudi u Hrvatskoj nešto mirniji i da ta šansa nije jako velika. “Nismo baš skloni demonstracijama. Ako i krenemo, brzo posustanemo. Ali mislim da su vremena toliko loša i teška da ljudi počinju biti toliko bez nade kako ih nitko ne može pokrenuti. I zato malo strepim. A na tu me pomisao navodi i ponašanje ljudi u vezi s referendumom o braku. U toj besmislenoj akciji silni su milijuni bačeni, a ipak se toliko ljudi angažiralo. Tako da strepim od različitih huškanja od nekih stranaka i Crkve. To su stvari koje bi mogle potaknuti ljude na nerazumne akcije, kao što bi to bilo da zbilja dođe do nemira - ističe Krizmanić.

I Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da bi se građanski izlazak na ulice mogao ostvariti, samo je pitanje kada. “To nije nemoguć scenarij. Naime, kada sam predsjednik Vlade kaže da su Hrvati miran i strpljiv narod, to je doista točno. Nedavno smo imali posjet parlamentarne delegacije jedne zemlje, i ti su se ljudi čudili kako je moguće da, s obzirom na gospodarsko stanje, nemamo više izlazaka na ulicu i nemira. Pa su i oni govorili da je to očito hrvatski mentalitet, mirniji mentalitet, koji može puno otrpjeti. No, sve ima svoje granice. A granice izdržljivosti kod nas su prenapregnute”, kaže Sever, koji ističe kako bi vlast iz toga trebala iščitati što se zapravo događa i reagirati prije. Prema njegovim riječima, građani gunđaju, nezadovoljni su i prigovaraju, no nije daleko trenutak kada više neće prigovarati jer će biti u situaciji da imaju vrlo malo toga izgubiti, samo je pitanje trenutka. “I u tom slučaju, kada se prijeđe granica, a na najboljem smo putu da nam se to dogodi, ljudi su spremni na svašta”, ističe Sever.