Novosti
NADBISKUP ĐURO HRANIĆ:

Rasprava o vjeronauku nema veze s odgojem, ona je političke naravi
Objavljeno 24. prosinca, 2013.

ĐAKOVO – Sve glasnije se, osobito nakon što je don Ivan Grubišić najavio inicijativu za prikupljanje potpisa na zahtjev za referendum kojim bi se tražilo da se vjeronauk iz škola vrati u crkve, govori o toj mogućnosti. O tome je progovorio i nadbiskup đakovačko-osječki, mons. Đuro Hranić.

- Odgojno-obrazovni sustav u Europi, a na poseban način na hrvatskim prostorima, sve do pedesetih godina prošloga stoljeća velikim je dijelom bio utemeljen na kršćanskim vrijednostima. U tom smislu Crkva je često bila jedini delegirani organizator sveopćega školstva, a vjeronauk je bio predmetom čiji je naziv bio prvi u nekadašnjim svjedodžbama - kaže nadbiskup Hranić. Škola je tako bila, nastavlja, dom naviještanja Crkve i njezina pedagoškoga, humanoga rada.

- U posljednjih dvadesetak godina se ni o jednom redovitom predmetu unutar obrazovanja nije toliko govorilo kao o vjeronauku. Razlozi su tome, nažalost ili na sreću, najmanje bili oni iz područja odgojnih znanosti, obrazovanja ili pedagogije općenito, a najčešći oni iz političkoga, a nerijetko i iz politikantskoga diskursa. Kako drukčije objasniti činjenicu stalnoga visokoga postotka učenika koji pohađaju vjeronauk? Kako protumačiti tolike susrete s ravnateljima i ravnateljicama škola koji o vjeronauku znaju govoriti i kao o 'duši' škole? Kako drukčije nego pozitivno ocijeniti tolike profesore drugih znanstvenih disciplina koji rado surađuju s Crkvom kada je riječ o vjeronauku u školi, o izobrazbi vjeroučitelja...? Sve mi to govori da su pravi razlozi mogućih i dopuštenih rasprava o vjeronauku i njegovu mjestu unutar škole najmanje utemeljeni na pitanju: koliko je on dobar za današnjega učenika, a mnogo češće imaju vrlo uski, dijalogu nevični, svjetonazorski način tumačenja - kaže nadbiskup Hranić.

- Temelj vjeronauku u školi jest duboka svijest Crkve da na ovaj način ona pridonosi razvoju mladoga čovjeka u "nesigurnom" društvu kakvo je naše. Tu nije riječ o nepoštovanju sekularne države u kojoj Crkva ne bi imala što tražiti. Tu je riječ o naviještanju Crkve "u zgodna i nezgodna vremena", o ponudi onoga sadržaja u okviru obrazovnoga sustava koji kao jedini može ponuditi konačni odgovor na pitanja čovjekove egzistencije, njezina uzroka i njezine svrhe - zaključuje nadbiskup Hranić. M.Muškić

ZA DOBRO BUDUĆIH GENERACIJA

“Oni kojima povijest i korijeni nisu važni, a kojima život završava s posljednjim snagama njihova tijela, jasno da u ovakvom predmetu ne vide vrijednost. No odgoj i obrazovanje više je od ostvarenja tehničkih kompetencija i stjecanja znanja kako nešto 'napraviti'. Doista sam, dakle, mišljenja da, ako je nekome stalo do dobra budućih generacija u našoj domovini, pitanje vjeronauka unutar sustava odgoja i obrazovanja može biti temom rasprave. Ali samo one koja bi vodila još kvalitetnijem vjeronauku i s tim i kvalitetnijem obrazovnom sustavu”, zaključuje nadbiskup Đuro Hranić.

Možda ste propustili...

SVEUČILIŠNI PROFESOR DAMIR AGIČIĆ:

Historiografija pod političkim pritiscima

EKONOMSKE PROGNOZE EUROPSKE KOMISIJE

Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u