Kada za mjesec ili dva u zaborav padnu sve političke afere, pokazat će se da titula događaj godine zapravo pripada - fiskalizaciji.

Upravo je fiskalizacija obilježila cijelu prošlu godinu, što zbog tvrdoglavog inzistiranja Ministarstva financija i njegove Porezne uprave na provođenju, što zbog otpora koji su pružali oni koji su trebali postali obveznici fiskalizacije.

Fiskalizacija je, podsjetimo, skup mjera kojima se uvodi nadzor nad izdavanjem računa za promet u gotovini kako bi se Poreznoj upravi omogućio efikasniji nadzor nad ostvarenim prometom u gotovini.

Država je to smatrala nužnim jer su restorani, kafići, noćni barovi, slastičarnice i ostali ugostiteljski objekti u Hrvatskoj, koji su registrirani kao obrti, za 2010. godinu prijavili prosječan mjesečni promet od 18.600 kuna. Trgovci su istodobno prijavili 22 tisuće kuna. Ti iznosi, prema izračunu Ministarstva, nisu dovoljni za podmirenje troškova njihova poslovanja, pa stoga sumnjaju da troškove podmiruju novcem koji fakturiraju bez računa, na što ne plaćaju porez. Prvi su u fiskalizaciju ušli obrtnici ugostitelji - oni su se prvo bunili kako na tržištu nema dovoljno fiskalnih blagajni, odnosno, kako će u srcu turističke sezone na plaži baratati blagajnom. Ipak, prilagodili su se.

- Ugostitelji nisu nikada bili protiv fiskalizacije, ali jednostavno nismo željeli da teret nečeg novog padne na naša leđa - komentira danas Josip Mihaljević, pročelnik Sekcije ugostitelja Udruženje obrtnika Osijek.

U ožujku su tako fizičke osobe, uglavnom ugostitelji, na razini države prijavile promet viši za 38,05 posto nego istog mjeseca prošle godine. Bio je to jasan znak kako fiskalizaciju ništa više ne može zaustaviti. S 1. travnja na red su došli trgovci i slobodna zanimanja. Sada je otpor došao iz redova odvjetnika. “Pokazalo se kako smo u stanju napraviti puno buke ni oko čega. Sada je raditi s fiskalnom blagajnom još jednostavnije. Ono što je za nas dobro jest da se na računu navodi samo vrsta usluge, a ne i ime klijenta, što im jamči određenu vrstu zaštite”, kaže Boris Kunček, osječki odvjetnik, a njegov kolega Alen Jakobović čak i glorificira fiskalizaciju kao nešto fenomenalno. “Ona nam je omogućila naplatu računa i potraživanja do kojih ranije nismo mogli doći”, kaže ovaj odvjetnik.

I naposljetku, početkom ljeta nastupio je i završni čin - koji je također ponudio dostojnu dozu buntovničkog kolorita. Obveznici su postali sve ostale kategorije, pa tako i trgovci obrtnici koji posluju na tržnicama. Dovoljno da resornog ministra, časteći ga cijelim nizom atributa, pitaju kako će račun unositi pod kišom, kako će tipkati prljavim prstima ili po hladnoći. Ali, i oni su nabavili blagajne, premda se zima doista pokazala kao najveći problem.

- Mi u našem grijanom objektu preko dana, a posebice noću primamo na čuvanje blagajne kolega koji imaju štandove, jer za niskih temperatura baterija jednostavno ne izdrži cijeli dan - kaže Monika Grgić, vlasnica obrta.

No ovi osječki obrtnici imali su i rijetku sreću, odlukom gradske uprave za njih 50-ak, koliko ih se fiskaliziralo, pokriveni su troškove nabave blagajni. I što zaključno reći? Porezna uprava podvlači crtu, s danom 15. prosinca bilježe ukupno 73.365 obveznika, najviše ih je u segmentu trgovine, slijede hotelijeri i ugostitelji, a najmanje je obveznika u segmentu prerađivačke industrije. S polovinom prosinca ukupno je izdan 2.109.921.041 račun, ta se brojka dnevno povećava za više od šest milijuna. Prema prvotnim prognozama, Ministarstvo financija procjenjivalo je kako će u prvoj godini fiskalizacija državnom proračunu donijeti oko pola milijarde kuna veće prihode, a idućih godina više od milijardu kuna. No, zaključni račun za ovu prvu fiskalnu godinu još uvijek se očekuje.