Objavljeno 13. studenog, 2013.
S udeći prema jučerašnjem kišnom danu, jesenska sjetva ušla je u svoju završnicu, a ako je suditi prema onoj staroj - Kako siješ, tako ćeš i žeti, slavonsko-baranjski seljaci sljedeću će godinu iščekivati u neizvjesnosti.
U jesensku sjetvu ušli su bez novca, uz minimalnu zaštitu, a glavobolju im zadaju, kako doznajemo od predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Matije Brlošića, i nesvakidašnje pojave.
Mala primjena gnojiva
- Vrijeme je poslužilo poljoprivrednicima osječko-baranjske županije i svi oni koji su imali koliko-toliko novca obavili su sjetvu. Nažalost, ima i onih koji zbog financijskih problema nisu posijali ono što su i koliko su planirali. Vrijeme je posljednjih deset dana bilo idealno za sjetvu, ujedno i žetvu. Unatoč previranjima na tržištu, zemlja je nešto što se mora posijati i obraditi, a trećina ukupnih poljoprivrednih površina sije se u jesen. Jesensku sjetvu, bar kod nas, obilježio je povećan interes za sjetvu ječma pivarca i uljane repice. Kod nje je bilo problema s nicanjem, nažalost, neki su morali i dva puta sijati, a uspjeha nije bilo ni nakon druge sjetve. Naime, s obzirom na to da je godina vlažna, a da više ne smijemo paliti strnjake, imamo povećan broj puževa, koji su napravili puno štete. To su puževi golači, koji su doslovce “zbrijali” hektare uljane repice. Zaštita protiv tih puževa postoji, ali je jako skupa. Njima pogoduje kišna godina, kao što je bila ova - objašnjava Brlošić i dodaje da su se poljoprivrednici na različite načine pokušali boriti s tom pojavom, ali uglavnom bez uspjeha.
- Ova je sjetva specifična po primjeni izuzetno malo mineralnog gnojiva, velike površine pri obiteljskim gospodarstvima zasijane su bez ikakve primjene gnojiva. Cijene su, unatoč sniženju, koje je iznosilo 15-ak posto, još uvijek vrlo visoke u odnosu prema cijeni pšenice, uljane repice, suncokreta odnosno onoga što je trženo. Sijala se pšenica s tavana, tzv. tavanuša, jer je sjemenska pšenica skupa. Ona za obiteljska gospodarstva koja nisu u sustavu PDV-a stoji 1:3, što je jako skupo. Svaka nezaštićena pšenica u sjetvi može zadati glavobolje, a, nažalost, novca za zaštitu nema, ljudi si ju ne mogu priuštiti. Dijelom su seljaci ostali dužni organizatorima proizvodnje, jer cijene ovogodišnjih poljoprivrednih proizvoda nisu bile dostatne da pokriju troškove ulaganja. Takvih primjera imamo i u vinogradarstvu, voćarstvu… - kaže Brlošić.
Samo 800 - 900 kuna po hektaru?
Zamjenik župana osječko-baranjskog, dr. Željko Kraljičak, kaže da očekuju da je od približno 60 tisuća hektara zasijanih u jesenskoj sjetvi na oko 50 tisuća hektara posijana pšenica. “To je u skladu s višegodišnjim prosjecima u strukturi sjetve. Uvjeti ove jeseni pogodovali su našim proizvođačima da mogu na vrijeme poskidati proljetne kulture i početi jesensku sjetvu. Nastavi li se do kraja godine ovakvo vrijeme, možemo očekivati da će svi usjevi u dobroj kondiciji ući u “zimski san”. Upitno je, međutim, zbog visine poticaja i prenesenog duga iz prošle godine, koja je bila sušna, jesu li proizvođači smogli snage i financijskih sredstava da ispoštuju agrotehniku s dostatnim količinama gnojiva i sadnog materijala. Treba podsjetiti da se održiva i konkurentna proizvodnja kao cilj hrvatske poljoprivrede u EU može postići samo ako budemo poznavali i primjenjivali pravila struke. Bojimo se da naši proizvođači nemaju ni financijskih sredstava, ni dovoljno tehnoloških mogućnosti, a ni znanja. Krajnje je vrijeme da država prepozna probleme svojih proizvođača”, kaže dr. Željko Kraljičak.
- Očekujemo da će se u sljedećih deset dana na Vladi izići s prijedlogom proračuna, kada će se zapravo vidjeti koliko i na koji način Hrvatska prepoznaje probleme u poljoprivredi. Stoje nekakve naznake da neće osigurati ništa za udjel u provedbi mjera ruralnog razvoja, što znači da nećemo moći iskoristiti sredstva iz Europske unije sljedeće godine, te da će biti nešto više od milijardu kuna samo za izravna plaćanja, što je na razini 800 - 900 kuna po hektaru, a što smatramo neprihvatljivim - poručuje zamjenik župana Kraljičak.
Jesensku sjetvu završio je, kaže, i Antun Laslo, također uz znatno manju količinu mineralnog gnojiva.
Maja MUŠKIĆ
Iz proračuna još 90 milijuna ribarstvu
- Nažalost, poticaji su, prema sudu ministra, isplaćeni do kraja. Spominje se još 90-ak milijuna kuna u proračunu i to će sve otići na ribarstvo, a Slavonci, odnosno “zemaljski” poljoprivrednici, od toga neće vidjeti ništa. Poticaji za 2012. isplaćeni su u cijelosti i, nažalost, prema informacijama kojima raspolažemo, ne možemo više računati ni na kakve isplate. Posljednja isplata nama je išla u travnju, svibnju. Nedostaje nam više od dvije milijarde kuna, koje u ove dvije godine nisu došle na selo. Dijelom je situacija na selu ovako kritična i zbog toga - kaže Brlošić. Dožupan Kraljičak, pak, navodi da je jako malo vremena preostalo za isplatu jer se državna riznica zatvara s 1. prosinca. “Novca i tako u ministarstvu nema”, kaže Kraljičak.
Sredstva iz EU
- Europska komisija dopustila je državama Europske unije prijevremenu isplatu potpora zbog elementarnih nepogoda u poljoprivredi u iznosu od 50 posto, mi smo znali da su zahtjevi trebali biti podneseni u srpnju, odnosno kolovozu, i sam sam kontaktirao ministra zbog toga što smo imali informaciju da su Slovenci poslali takav zahtjev prema Bruxellesu te tražili isplatu potpora. Je li ministar što poduzeo, ne znam, ali slijedom toga i mi bismo trebali očekivati određeni iznos iz Europske unije - kaže Brlošić.
MATO BRLOŠIĆ
predsjednik HPK
S obzirom na to da je godina vlažna, a da više ne smijemo paliti strnjake, imamo povećan broj puževa, koji su napravili puno štete.
ŽELJKO KRALJIČAK
dožupan OBŽ
Naši proizvođači nemaju ni sredstava, ni dovoljno tehnoloških mogućnosti, a ni znanja. Krajnje je vrijeme da država prepozna probleme svojih proizvođača.