OSIJEK - Europske "obećane" zemlje pravi su mamac za sve koji su u potrazi za poslom. Za mjesec i pol, koliko je prošlo otkako se Hrvatska priključila velikoj europskoj obitelji mnogi su se prijavili za neku od zemalja Unije. Veliki dio njih pronaći će posao i dobiti priliku osigurati si egzistenciju, dio će se razočarati i vratiti u Hrvatsku, a dio njih će se uplesti u lance prostitucije, ili trgovanje ljudima.

Prema riječima Tomislava Ramljaka, predsjednika Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek, Rumunjska i Bugarska prošle su gorko iskustvo trgovanja ljudima odmah po ulasku u EU, a to očekuje i Hrvatsku. Iako, srećom, u Osječko-baranjskoj županiji nije evidentiran ni jedan slučaj trgovanja djecom, Ramljak kaže kako su u pripremi brojne akcije i edukativni skupovi po pitanju nestanka kako djece, tako i odraslih osoba.

- Prema primjerima iz susjedne Bosne i Hercegovine, gdje trgovanja ljudima ima, najlakše mete su osobe koje su u potrazi posla čuvanja djece u Europi. Javljaju se na sumnjive oglase i završe na raznim mjestima, samo ne tamo gdje su se javile za posao. Idealne mete su i lakovjerne osobe koje se upuštaju u online poznanstva i sve takve poslovne ili intimne ponude treba uzeti s rezervom i biti oprezan, upozorava Ramljak.

Ipak, nije trgovanje ljudima jedini razlog nestanka osoba kojih u Hrvatskoj godišnje bude evidentirano čak tisuću! Uz poslovne ponude čest je razlog i bijeg od kuće radi loše financijske situacije, problemi u obitelji i niz drugih razloga, no trgovanje ljudima uzelo je maha i u opasnosti su obično mlade djevojke koje bivaju žrtvom seksualnog iskorištavanja.

Dean Savić, voditelj Službe organiziranog kriminaliteta Ministarstva unutarnjih poslova RH, upozorava da se godišnje u prosjeku identificira desetak žrtava trgovine ljudima, a smjerovi kretanja krijumčara su iz siromašnih prema bogatim državama. Hrvatska je tzv. krak Balkanske rute, a kako su nakon ulaska u EU granične barijere prema starijim članicama Unije slabije - opasnost je povećana, upozorava Savić, a dodamo li tomu činjenicu da je vrijeme praznika kad djeca imaju slobodnoga vremena, valja upozoriti roditelje da provjere s kim je dijete i što radi.

Slično vrijedi i za provjeru dementnih osoba, potom osoba s psihičkim poremećajima čiji nestanci nisu zanemarivi. Inače, trenutačna statistika govori o 2.495 osoba u Hrvatskoj za kojima se traga, od čega je 70 posto nestalih u vrijeme Domovinskog rata.

Analizom otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela trgovanja ljudima u Hrvatskoj može se zaključiti da ovaj oblik kriminaliteta najčešće podrazumijeva trgovanje osobama ženskog spola, mlađe životne dobi (od 11 do 30 godina), s ciljem seksualnog iskorištavanja. Tijekom 2008. i 2009. godine evidentirano je povećanje broja radne eksploatacije mlađih muškaraca, koji su bili prisiljavani na rad na seoskim imanjima, u obrtima u vlasništvu počinitelja i slično. Trgovci ljudima su žrtvama ponekad prijatelji ili poznanici, koji ostavljaju dojam iskusnih i profesionalnih osoba. Žrtvama nude plaćanje troškova putovanja i rješavanje svih administrativnih pitanja. No, dolaskom na odredište njihovo se ponašanje mijenja. Žrtvama se prvo, uz izliku da je to zbog njihove vlastite sigurnosti, oduzmu osobni dokumenti, drži ih se u fizički i psihički nemogućim uvjetima, te postaju prisiljene ilegalno raditi kako bi pokrile novonastale troškove koji neprekidno rastu. Uz to ih se zlostavlja, prisiljava na prostituciju i konzumaciju droga, izgladnjuje, onemogućava im se kontakt s rodbinom i prijateljima, te im nije omogućena zdravstvena zaštita. Ponekad žrtve nikada ne stignu na mjesto odredišta, nego ih se na putu često preprodaje novim trgovcima. Najčešća mjesta eksploatacije su ulice, noćni klubovi, diskoteke, restorani, tvornice, privatni posjedi, obiteljske kuće, stanovi...