Vezani članci
BISKUP POZAIĆ:
JOSIPA RIMAC, GRADONAČELNICA KNINA
TRI I POL DANA: KRONOLOGIJA OPERACIJE “OLUJA”
OSIJEK - Proslavom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dana branitelja, Hrvatska će se u ponedjeljak, 5. kolovoza, prisjetiti vojno-redarstvene akcije Oluja u kojoj je oslobođen Knin i najveći dio zaposjednutoga hrvatskog teritorija. Za samo 85 sati hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su 10.400 četvornih kilometara, ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH, te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1.400 ih je ranjeno. U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine, uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja. Središnja svečanost i ove se godine održava u Kninu.
Bojnik u mirovini
A svjedok te veličanstvene vojne pobjede hrvatskih oružanih snaga bio je i Zdenko Mazur, danas bojnik u mirovini. On s čudnim osjećajem dočekuje 18. godišnjicu Oluje. Kao i kod većina boraca osjećaj ponosa zbog sudjelovanja u toj povijesnoj pobjedi, miješa se s nelagodnim mirnodopskim osjećajem. Smatra da smo ipak 'prosuli u prazno' dobar dio onoga što smo stekli. “Nikome od nas koji smo bili ondje nije do neke posebne časti i slave, ali zar nije neshvatljivo da se čak i u neposrednom okruženju u kojem živimo ne zna tko je od nas bio sudionik ove briljantne akcije”, kažer Mazur.
Tih je ratnih godina, s nepune 22 godine života bio zapovjednik raketno-topničke bitnice Specijalne postrojbe Policije “Orao”, stacioniranih na Velebitu, na položaju Marasovac. “Znali smo što će se događati, ali nismo znali kada”, kaže Mazur, pa i sada pokazuje kako mu se naježi koža kada krenu sjećanja na noći uoči početka Oluje. Jer i noć prije bitke su probdjeli, bili su “pod uzbunom” kada je 3. kolovoza, u 3 sata ujutro, stigla zapovijed o odustajanju.
- Bilo je to za nas veliko razočarenje i emotivno pražnjenje. Kada se i za iduću noć pojavila slična zapovjed bili smo uvjereni da se neće ništa dogoditi. I nije, sve dok u pet sati ujutro, kada je prestalo emitiranje na radiju. Potom se čuo poziv predsjednika Tuđmana upućen srpskom stanovništvu.
Šifra je stigla
“U isti tren dobio sam na pager šifru koja je označavala početak akcije”, kaže Mazur. I otpočeli su s topničkim djelovanjem kako podršku specijalnim pješačkim postrojbama koje su krenule u oslobađanje Gračaca.
- Prve povratne informacije govorile su da je sve dobro krenulo, iako je najveće oduševljenje bilo kada smo dobili informaciju da je oslobođen Knin. No, nas ratni raspored nije u njega vodio. I za tri dana sve je završilo, prisjeća se i potvrđuje ono što je presudom u Haagu postalo posve jasno - prekomjernoga granatiranja nije bilo. “To je bila čista vojnička akcija, nitko od nas nije pucao bez razloga, ili kako je htio. Za sve smo imali jasnu zapovjed”, kaže Mazur koji je i danas ponosan što je imao prigodu tih ratnih dana biti u društvu i neposrednom kontaktu i s generalom Markačem kao izravnim zapovjednikom, ali i generalom Gotovinom. “Obojica su prave vojničine”, zaključuje Zdenko Mazur.
Dario KUŠTRO
A DANAS? PONOSNI, ALI BOLESNI
Još je svega nekolicina njegovih suboraca i dalje aktivna što u vojnoj što u policijskoj odori. “Osnovali smo udrugu, na korištenje dobili jedan kafić, no, zanimljivo, najam i sve moguće režije moramo sami plaćati. Neke druge udruge ne moraju plaćati ništa. No, to je tipičan naš scenarij. Svakako, loša vijest je ta što nas je većina u ovom mirnodobskom razdoblju i u još uvijek relativno dobrim godina oboljela, i to od opakih bolesti. Nastojimo jedan drugome pomoći da pobijedimo i ove bitke, kaže Mazur.
odnos snaga za vrijeme oluje
Hrvatske snage
l 25 kompletno opremljenih brigada
l Stalna vojska: 50.000 ljudi
l Mobilizirano: više od 100.000 ljudi
l Ukupno vojnika u Oluji: 150.000-200.000
l Pričuva za slučaj napada iz istočne Slavonije ili Srbije: 70.000 vojnika
l 400 tenkova
l Topništvo: oko 350 topova, neodređen broj minobacača
Srpska vojska Krajine
l 40.000 vojnika u zapadnom (napadnutom) dijelu; još je približno 20.000 bilo u 11. slavonsko-baranjskom korpusu, koji nije bojno djelovao.
l 200 tenkova
l Topništvo: 250 topova i neodređen broj minobacača
poginuli, ranjeni, zarobljeni...
Ukupni hrvatski vojni gubici bili su 174 poginula, 1.100 ranjenih (teže 572 i lakše 528) vojnika, tri zarobljena, 15 nestalih, ukupno 1.314. Prema hrvatskim podacima, do 21. kolovoza 1995. asanirano je i pokopano 560 poginulih pripadnika SVK. Ratni plijen koji je zaplijenila Hrvatska: 4.112 komada pješačkog oružja, 159 ručnih bacača, 120 raznih minobacača, 98 topničkih oruđa (kalibra 76-152 mm), šest višecjevnih lansera raketa 128 mm, 59 protuzrakoplovnih topova, 54 oklopna vozila, 22 inženjerijska stroja, 497 vojnih motornih vozila, šest zrakoplova lovačko-bombarderske avijacije i dr.
PETAK, 4. KOLOVOZA 1995.
Operacija je počela točno u 5 sati u petak, 4. kolovoza 1995. godine
Proboji su započeli u zonama odgovornosti pet zbornih područja - Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Gospić i Split
Već u prvim jutarnjim satima srpske pobunjeničke crte probijene su na 30 taktičkih smjerova
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo svojim je djelovanjem uništilo radiorelejno čvorište Ćelevac, te jedno zapovjedno mjesto neprijateljskog korpusa i zapovjedno mjesto jedne brigade
Početak akcije popraćen je i medijskom objavom: "Hrvatskim snagama izdana je zapovijed da u bivšim Južnom i Sjevernom sektoru uvedu državopravni i ustavni poredak RH i da hrvatske snage izbiju na međunarodno priznate granice"
U prvim prijepodnevnim satima dubina prodora OSRH iznosila je između 5 i 15 kilometara
Neprijateljske snage činili su 7. kninski korpus, 15. lički korpus, 21. i 39. korpus
U poslijepodnevnim satima oslobođen je Sveti Rok
Već prvoga dana izvedeno je 80 posto svih planiranih borbenih zadaća
SUBOTA, 5. KOLOVOZA 1995.
Početkom dana oslobođene prometnice Medak - Gračac, Plaški - Slunj i Benkovac - Knin, čime je otvorena mogućnost daljnjeg nastupanja
Nakon što su oslobodile Kninsku Plješevicu sa sjeverne i Žitnić s južne strane, hrvatske snage su tijekom jutra ušle u Knin, na kninskoj tvrđavi zavijorila je 20-metarska hrvatska zastava, zajednički su je podigli pripadnici 4. i 7. gardijske brigade
Oslobođeni Gračac i Lovinac, zračna luka Udbina te Primišlje, čime je otvoren put prema Slunju
Preko Rakovice hrvatske snage forsiraju spajanje s 5. korpusom Armije BiH, što je i izvedeno nešto prije 15 sati kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država. Time je bihaćko područje spašeno, a HV izbio na granice države
Na večernjoj konferenciji za novinare objavljeno da je oslobođen Lički Osik, nešto kasnije i Obrovac
NEDJELJA, 6. KOLOVOZA 1995.
U jutarnjim satima odvijale su se operacije kojima su oslobođeni Petrinja, Plitvice i Plitvička jezera
Razbijeni neprijateljski 15. lički korpus i 39. korpus, u isto vrijeme 21. kordunski korpus našao se u potpunom okruženju Hrvatske vojske
Oko podneva oslobođena je Kostajnica, a navečer i Glina.
lTijekom dana u državno-pravni poredak RH vraćeni su Korenica i Slunj
PONEDJELJAK, 7. KOLOVOZA 1995.
Oslobođeni Dvor na Uni, Topusko, Turanj, Gornji i Donji Lapac
Načelnik GS OSRH je na području Vojnić-Vrginmost-Glina-Kostajnica-Dvor ujutro zapovjedio prekid paljbe, kako bi se 21. kordunski korpus predao. No, to se nije dogodilo, pa su vojna djelovanja nastavljena. Nakon njih uslijedila je i poznata predaja srpskog 21. kordunskog korpusa (8. kolovoza) koju je potpisao njegov zapovjednik Čedomir Bulat
U 18 sati, 85 sati nakon početka operacije, hrvatski ministar obrane Gojko Šušak izjavio je da su sve veće borbene operacije uspješno završene i da Hrvatska vojska kontrolira granicu s BiH (E.S.)