U ponedjeljak se slavi osamnaesta godišnjica Oluje. U povodu toga pitali smo gradonačelnicu Knina po čemu će ona, proslava Oluje, biti značajna?

- Iako ovogodišnja obljetnica nije okrugla, ona je ipak značajna jer osamnaesta na neki način znači i punoljetnost. A mi je, eto, prvi put slavimo kao punopravna članica Europske unije, što je bila i ideja vodilja prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana. Osim toga, u međuvremenu smo dobili i pravnu bitku za Oluju na Međunarodnom sudu pa će s nama ponovno biti i naši generali kojima se sudilo u Haagu. Dakle, ova obljetnica bit će po mnogočemu značajnija od prethodnih.

Po čemu se Knin danas uklapa u hrvatsku stvarnost, a po čemu se ističe?

- S obzirom na probleme koji nas muče, dijelimo sudbinu većine ostalih krajeva Hrvatske. Najveći problem je nezaposlenost, odnosno nedostatak radnih mjesta. No, ima i suprotnih primjera. Recimo, tvrtka DIV, koja je nedavno kupila Brodosplit, ovdje ima pogon s 400 radnih mjesta, a pred otvaranjem je i novi pogon za još 300 radnika. Prije osam godina dobili smo veleučilište, kojem neki nisu davali mnogo šanse za opstanak. A upravo to veleučilište sada ima projekt koji će biti financiran s deset milijuna eura iz sredstava EU kao inovacijsko središte. Također smo povlačili znatna sredstva iz EU fondova za uređenje i izgradnju komunalne infrastrukture i u tom dijelu smo, eto, ispred nekih drugih. Knin je nekad bio industrijski grad i premda je dio industrije opstao, naš smjer je prije svega razvoj poljoprivrede i stočarstva odnosno prehrambene industrije.

Čuje li se i u Kninu, kao što se često može čuti od ljudi u Vukovaru, da ga se središnja vlast sjeti samo u vrijeme obljetnica i komemoracija?

- Mislim da je to najčešće interpretacija novinara koji u Knin dođu samo početkom kolovoza. Kninjani ne doživljavaju to na takav način. U Kninu je trenutačno otvoreno dvadeset gradlišta, čija je zajednička vrijednost oko 350 milijuna kuna. Neki od tih projekata započeti su u vrijeme vladavine HDZ-a, a neki su započeti sada. Sve to ne bismo mogli raditi samo od sredstava iz gradskog proračuna, tako da se oslanjamo ili na europske fondove ili na sredstva iz državnog proračuna. Meni je drago da se 5. kolovoza u Kninu okupe najviši predstavnici vlasti, ali taj povod ne bih miješala s uobičajenim posjetima resornih ministara i drugih predstavnika vlasti. Važno nam je da nam svi dođu, jer tog dana slavimo našu pobjedu i sjećamo se naših branitelja, prvog hrvatskog predsjeddnika i svih koji su dali život za Hrvatsku. To nije dan u kojem bismo trebali rješavati naše komunalne probleme.

Ove će se godine na svečanosti u Kninu prvi put s govornice obratiti i predstavnik branitelja. Bit će to umirovljeni general Damir Krstičević. Kako to komentirate?

- Budući da se posljednjih nekoliko godina 5. kolovoza slavi i kao Dan hrvatskih branitelja, drago mi je što se i njih na taj način uvrstilo u svečanost. A posebno mi je drago što će to biti general Krstičević, svojevrsni sinonim za 4. gardijsku brigadu, koja je skupa sa 7. gardijskom brigadom oslobodila Knin. Osim toga, general Krstičević je i dobitnik nagrade Grada Knina za životno djelo, pa mi je još draže što će se upravo on, uz predsjednike države, Sabora i Vlade obratiti okupljenima.

I na kraju - kakav je danas suživot Hrvata i Srba u Kninu?

- Danas u samom Kninu živi oko 80 posto Hrvata i 20 posto Srba. Posljednjih sedam godina predstavnici srpske manjine sudjeluju u proslavi Oluje, na polaganju vijenaca i podizanju zastave na kninskoj tvrđavi. Među Hrvatima i Srbima koji su odlučili živjeti u Kninu nema loših odnosa. Ako se i dogodi nekakav izgred, onda je to najčešće u ljetnom razdoblju, kada u grad tođu tzv. vikendaši, ali ni ti izgredi nisu veliki i česti.(M.F.)