ŽUPANJA – Od 1. srpnja proizvođačima autohtonih proizvoda širom su se otvorila vrata europskog tržišta, što je za njih velika stvar, posebice za kulenare koji u tome vide veliku šansu. Udruga Slavonski domaći kulen-kulin Ministarstvu poljoprivrede dostavila je svu potrebnu dokumentaciju za zaštitu slavonskog domaćeg kulena oznakom zemljopisnog podrijetla, i sada više nema zapreka da se slavonski kulen, koji se u Slavoniji proizvodi već 300 godina, legalno prodaje na zajedničkom tržištu EU-a.

- Svi koji imaju registriranu proizvodnju, a to znači da ispunjavaju sve uvjete koji vrijede i u zemljama EU, mogu ondje prodavati svoje kulene – kaže pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ-a Andrija Matić.

Nema više carinskih barijera ni za prodaju domaće rakije, ali je i dalje potrebno imati ispunjen prateći obrazac za trošarine i trošarinska skladišta. U osvajanje europskog tržišta, od slavonskih kulenara za sada je najdalje otišao Tomislav Galović iz Slavonskog Broda, koji je na vrijeme uskladio svoje poslovanje s europskim standardima. Godišnje prerađuje više od 700 svinja, a od svake proizvede desetak vrhunskih kulena. Službenim ulaskom Hrvatske u EU napokon je dobio mogućnost realizacije narudžbe iz Engleske, i to po cijeni od 70 eura za kilogram kulena.

Jedan od najuspješnijih proizvođača kulena u Vukovarsko-srijemskoj županiji Samson Andabaka iz Otoka koji je i pobjednik ovogodišnje 13. otočke kulenijde, godišnje proizvede 300 do 400 kulenova od mesa crne slavonske svinje za koje stručnjaci kažu da je najbolje za kulen zbog idealnog odnosa masnoće i mesa. Kao najveći problem ozbiljnijeg izlaska na europsko tržište ističe ograničene količine proizvodnje kulena zbog nedostataka sirovine.

- Moja sadašnja proizvodnja nije dovoljna da bih ozbiljnije išao na zajedničko tržište EU. No ako bi bila prilika, mogao bih proširiti kapacitete i proizvesti više jer uvjeta imam budući da sam nekada uzgajao i do 400 svinja - kaže Andabaka. Najveći kamen spoticanja za proširenje proizvodnje je, kaže, preskupa hrana. Kulen prodaje po cijeni od 220 kuna za kilogram, 20 kuna više nego prije ulaska Hrvatske u EU.

– Povećan je interes za kulen, svakodnevno stižu upiti i stoga je i cijena malo porasla. No treba dodati i to da za kilogram kulena mogu kupiti 'metar' kukuruza, što najbolje govori o tome koliko je skupa hrana za ishranu svinja. Iako mi treba više sirovine za veću proizvodnju kulena, prisiljen sam prasad prodavati kako bih kupio hranu - ističe Andabaka.

Njegovi su kulenovi vrhunske i ujednačene kvalitete, rađeni od najboljeg mesa i stoga i ne čudi što ih sve proda na kućnome pragu. I prije su, kaže, odlazili u Njemačku i Francusku, kamo su ih domaći ljudi odnosili pa drži kako slavonski kulen nije potpuna nepoznanica tamošnjim sladokuscima.