OSIJEK - Koliko je potrebno redovito kontrolirati u kakvom su stanju nasipi i nadati se da će izdržati na baš svakom metru slikovito se može vidjeti na fotografiji snimljenoj na jednom od nasipa koji su branili Slavoniju i Baranju od nabujalih Dunava i Drave.

Zoran Đuroković, voditelj Glavnog centra za obranu od poplava Republike Hrvatske, iz Hrvatskih voda kaže kako su vodočuvari istrenirani da detektiraju gdje su nasip “načele” lisice i jazavci kopajući si brloge.

- Jako je važno da se nasipi kontroliraju i redovito održavaju i kose jer se može lako dogoditi da promaknu tuneli koje su životinje prokopale. Na terenu je bilo mnogo miševa i vodenih štakora, a najgore probleme prave jazavci. Oni, naime, buše nekoliko tunela kako bi imali više izlaza iz jazbine, a ti su tuneli veliki poput cijevi pa postoji opasnost da iz njih voda curi s jedne strane nasipa na drugu i poplavi dio koji je branjen nasipom - priča Zoran Đuroković.

Zbog čega je nasip na Dravi u Donjem gradu popustio 14. lipnja, a uz pomoć djelatnika Hrvatskih voda, Vodovoda Osijek i vojnika specijaliranih postrojbi, spriječen potop nekoliko osječkih ulica pokušat će se utvrditi nakon što se Drava još više povuče. Budući da je to najniži dio Osijeka na kojem se uvijek za viših razina Drave znaju pojaviti problemi, može se očekivati da će se i ta obala morati sanirati. No najvjerojatije se neće ići u sanaciju samo tog dijela, nego će se obnavljati u sklopu već planirane sveobuhvatne akcije koja bi se trebala odraditi s velikim financijskim udjelom Europske unije. Naime, budući da su predviđeni veliki radovi, prema projektu Vodovoda Osijek, vrijedni 72 milijuna eura u Osijeku i naseljima u okolici, na sjevernom kolektoru, pročistaču... i Hrvatske vode bi se trebale pridružiti i pojačati obaloutvrdu, odnosno suziti profil riječnog korita.

Đuroković nam je to spomenuo dok se branio donjogradski nasip dodajući kako o tome odgovorni ljudi zasigurno promišljaju.

- Jednostavno sam tok rijeke pokazuje da je Drava preširoka i da se na ovoj lokaciji u Donjem gradu stvara mulj pa bi se s bentom izašlo u korito desetak metara kako bi se dobio ravan tok, ali i prostor za proširenje šetnice. Tako bi u neko dogledno vrijeme bilo mjesta i za kolektor i za šetnicu, a ujedno bi se riješilo i pitanje sigurnosti ljudi koji žive uz Dravu, u niskim dijelovima Osijeka. Osijek se brani na +660 cm i na tom se vodostaju ne može ništa dogoditi, ali bi se bent mogao i povisiti - pojasnio je prije nekoliko dana Zoran Đuroković dok je sa svojim kolegama iz tvrtke stao u obranu od poplave koja je prijetila na toj dionici donjodravske obaloutvrde.