Sveučilišta u Austriji, Italiji i Njemačkoj, koja su dosad bila najpopularnije destinacije studenata iz Hrvatske, mogla bi od iduće akademske godine bitno povećati udio hrvatskih studenata u svojim redovima.

Hrvatski će studenti, nakon što uđemo u Europsku uniju, u državama članicama plaćati jednake školarine kao i ostali, što će bitno smanjiti troškove studiranja izvan Hrvatske. U Švedskoj i drugim skandinavskim zemljama to će, primjerice, značiti potpuno besplatnu prijavu i studiranje, dok studenti iz Hrvatske i ostalih država izvan granica EU danas na skandinavskim sveučilištima plaćaju puni iznos školarine.

Većina država EU pitanje školarina riješila je različito, pa tako u Škotskoj školarinu plaćaju studenti druge razine studija, u Sloveniji samo izvanredni i studenti treće razine, u Irskoj je školarina na prvih nekoliko godina studija jeftinija nego kasnije.

U većini država Europske unije međunarodni studenti, odnosno državljani zemalja izvan Europske unije, plaćaju više školarine u odnosu na studente koji dolaze iz zemalja EU. Dio država na kojima u pravilu studira velik broj Hrvata većini studenata ne naplaćuju školarine, ili su one niže od 1.500 kuna godišnje. To su, primjerice: Austrija, Finska, Slovenija, Francuska i neka sveučilišta u Njemačkoj.

Prema statistikama UNESCO-a, ukupno je 6.861 hrvatski student upisao studijske programe na visokim učilištima u inozemstvu u 2009. godini. Njih 80 posto, ne računajući studente koji odlaze u inozemstvo u okviru kratkoročne studentske razmjene, upisalo je studij u zemljama EU, a najveći broj hrvatskih studenata nalazi se danas u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i SAD-u. Približno četiri tisuće hrvatskih studenata studira u tri najtraženija sveučilišna odredišta - Austriji, Italiji i Njemačkoj, dok je u susjednoj Sloveniji približno deset posto studentske populacije koja studira izvan hrvatskih granica. Dok su sveučilišta u SAD-u uvjerljivo najtraženije odredište mobilnih studenata u svijetu, pa ih tamo odlazi čak 20 posto, u europskim okvirima mobilne studente najviše privlači Velika Britanija (12 posto) i Francuska (njih osam posto).

Putem programa Erasmus, dijela Programa za cjeloživotno učenje koji je namijenjen visokom obrazovanju, od 2009. godine do danas još je 3.000 studenata iz Hrvatske iskoristilo mogućnost odlaska na studij ili stručnu praksu u EU, također najčešće u Austriju, Italiju, Njemačku ili Sloveniju, te u Španjolsku. Prema procjenama Agencije za mobilnost, ukupan broj mobilnih studenata kroz programe kratkoročne razmjene u akademskoj godini 2013./2014. iznosit će 4.150 studenata, što je za čak 38 posto više u odnosu na akademsku godinu 2009./2010.

Ankete su pokazale da studiranje na inozemnim sveučilištima nakon ulaska u EU želi iskusiti gotovo 20 posto hrvatskih studenata, ili svaki peti sveučilištarac u Hrvatskoj. O tome koju će destinaciju odabrati, uvelike će ovisiti troškovi takvog pothvata. Prema podacima istraživanja Eurostudent, što ga je Institut za razvoj obrazovanja proveo 2010. godine u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, u Hrvatskoj školarinu plaća približno 60 posto redovnih ili izvanrednih studenata. U većini europskih zemalja gdje se naplaćuju školarine i upisnine za prvostupnike, one u prosjeku iznose ispod 100 eura mjesečno, ili 1.000 eura na godišnjoj razini. Najviše školarine naplaćuju se u Engleskoj, Walesu, Irskoj i Litvi, a Hrvatska se s prosječnom školarinom od 1.120 eura godišnje nalazi među zemljama s višim iznosima školarine u Europi. Slični iznos plaćaju studenti u Sloveniji i u Mađarskoj, gdje su školarine u prosjeku 9.000 kuna po godini.

Nešto je skuplje studirati i u Nizozemskoj i Portugalu, gdje se godina studija plaća po cijeni od 1.360 eura, dok za studij u Švicarskoj treba platiti manje nego u Hrvatskoj - 970 eura, kao i u Španjolskoj - 900 eura. Ukupno devet europskih država - Austrija, Cipar, Danska, Finska, Grčka, Malta, Norveška, Škotska i Švedska, ne naplaćuju školarine svojim studentima i studentima koji dolaze iz država EU.

Dok će one koji žele upisati studij u Velikoj Britaniji to koštati relativno mnogo, između 6.000 i 9.000 funti (11.500 eura) godišnje, studenti koji se odluče za fakultet u Austriji, Danskoj, Grčkoj, Skandinaviji, neće platiti školarinu, kao ni domaći studenti. I oni čije će školarine biti više nego u Hrvatskoj, platit će bitno manje nego što bi to morali danas. Za usporedbu, međunarodni studenti u Njemačkoj su u 2010. godini plaćali školarine između 500 i 960 funti, a u Velikoj Britaniji od 10.000 do 15.000 funti, s tim da su danas one bitno poskupjele.

Prosječni je trošak stanovanja u iznajmljenoj studentskoj sobi ili stanu 343 eura mjesečno, što čini oko 40 posto ukupnih mjesečnih troškova studenata u europskim državama. U Europi, kao i u Hrvatskoj, studentski domovi su najjeftiniji oblik stanovanja za sve koji nemaju privilegij ostati u roditeljskom domu za vrijeme studija. Prosječna stanarina u studentskom domu u državama EU iznosi 255 eura mjesečno, što predstavlja 27 posto ukupnih studentskih troškova.

Troškovi studentskog života razlikuju se od države do države, a mogu se razlikovati i unutar pojedine države. U 2010. godini, prema procjenama visokih učilišta u Njemačkoj, godišnji studentski troškovi kretali su se između 7. 800 i 10.800 eura, a u Velikoj Britaniji od 7.200 do 10.560 funti.

Iako se ubraja u države gdje školarine plaća manjina studenata, Hrvatska je svrstana i među zemlje u kojima manjina studenata prima stipendije. U Danskoj, na Cipru i Malti svi studenti primaju stipendiju, u Finskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji sa stipendijom koja pokriva životne troškove može računati većina studenata, a za to će pravo - nakon ulaska u EU - moći aplicirati i studenti iz Hrvatske. Hrvatska je već postala punopravnom članicom Programa za cjeloživotno učenje EU unutar kojeg se nalazi program Erasmus, koji je studentima iz Hrvatske osigurao stipendije za provođenje dijela svog studija ne nekom od europskih sveučilišta. Studenti koji žele studirati u EU moći će računati s potpunim stipendijama koje pokrivaju troškove školarine, smještaja, hrane, osobnih troškova, te dodatnih studijskih materijala, ili s djelomičnim stipendijama koje pokrivaju dio ovih troškova. Trenutačno je na portalu o stipendijama www.stipendije.info dostupno 220 otvorenih natječaja za stipendije koje ovise o visokoškolskoj ustanovi i studijskom programu.

Kako bi se studentima iz Hrvatske olakšao upis na sveučilišta u državama EU, sve će se svjedodžbe i diplome izdane u Hrvatskoj evidentirati jednim od osam razina Hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji je povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Taj će instrument, kažu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, olakšati upis na inozemna visoka učilišta i prepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na europskom tržištu rada.