Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj 1. srpnja, danom ulaska Hrvatske u EU, završava svoju misiju.

Veleposlanik Paul Vandoren, Belgijac koji je na čelo Delegacije u RH stigao u studenome 2009. godine iz Moskve, gdje je bio drugi čovjek Delegacije EU-a, u srijedu je posjetio Osijek. Bila je to prilika za razgovor s njim o tome što je u Hrvatskoj učinjeno proteklih godina i što nas očekuje nakon 1. srpnja.

Hrvatska ulazi u Europsku uniju u ne baš sretno vrijeme. Eurozona je u krizi, a spominje se i mogućnost izlaska Velike Britanije iz EU-a. Imamo li mi u Hrvatskoj razloga da budemo zadovoljni što 1. srpnja konačno ulazimo u Uniju?

- Duboko vjerujem da hrvatski građani imaju puno razloga da budu zadovoljni i sretni što će Hrvatska ući u Europsku uniju za dvadesetak dana. Hrvatska na tome radi dugi niz godina i ovo je završetak jednog velikog posla, ali i početak novog procesa. Razumijem da možda neki građani osjećaju manje nezadovoljstvo zbog toga što Hrvatska ulazi u EU dok neke njezine članice kao i europske institucije imaju probleme. No, moramo biti svjesni da je kriza započela 2008. godine u SAD-u, pri čemu je najveći efekt izazvala na financijskom sektoru u EU. Europskim institucijama je još 2009. bilo jasno da će neke od članica imati velikih problema zbog svojih proračuna, jer su trošile više nego što su zarađivale. Ipak države EU-a uz pomoć EU institucija uspjele su rješavati te teškoće. Iako taj proces ide u dobrom smjeru, on ne smije zastati i treba biti usmjeren na stvaranje bankarske unije unutar EU-a koja bi donijela određena rješenja. Zemlje koje su imale najviše problema već su počele s restrikcijama u proračunima, koje svakako utječu na građane tih zemalja, međutim to je proces koji se mora proći. Čelnici EU-a, kao i država članica, shvatili su kako sve svoje snage trebaju usmjeriti u gospodarski rast koji će kreirati nova radna mjesta. U mnogim članicama Unije, a i u Hrvatskoj, stopa nezaposlenosti mladih ljudi je nedopustivo visoka. Dakle, potrebno je donijeti prave odluke koje će ići u smjeru rasta gospodarstva i novog zapošljavanja, a smjernice kako to činiti čelnici zemalja članica, pa i Hrvatske, dobivaju od institucija Unije. Europska komisija prošloga je tjedna prihvatila dokument u kojem se nalaze smjernice za Hrvatsku, o tome što je potrebno učiniti da bi Hrvatska mogla uspješno rješavati gospodarske probleme.

Europska unija ide u pravom smjeru, no do konačnog rezultata još je dug put. Kada je u pitanju monetarna sfera, vidimo da je sve manja opasnost od mogućeg kolapsa eurozone. Naravno moramo tu biti vrlo oprezni jer financijsko tržište je uvijek u opasnosti od moguće krize. Dakle, za Hrvatsku se u svakom slučaju otvaraju nove velike mogućnosti u Europskoj uniji. S jedne strane imat će jedinstveno tržište, a s druge strane potpuno otvoren pristup velikim europskim fondovima. Kako bi iskoristili te mogućnosti, hrvatske institucije, tvrtke i građani moraju biti dobro pripremljeni. Poduzetnici će morati ispitati koja su to područja, tržišne niše, u kojima će pronaći mjesto za sebe i svoje proizvode. A s obzirom na fondove koji će biti na raspolaganju, baš kao i poduzetnici, moraju se pripremiti i institucije na državnoj i lokalnoj razini kako bi bile spremne za povlačenje tih sredstava.

Osječko-baranjska županija prilično je uspješna u povlačenju novca iz EU fondova, sa do sada odobrenih više od 270 projekata vrijednih više od 126 milijuna eura. Koliko projekti koji će biti nominirani prema EU mogu pridonijeti gospodarskom oporavku ovog istočnog dijela Hrvatske? Hoće li novac EU biti dostatan za pokretanje razvoja ovoga kraja?

- Financiranje iz EU fondova ne može biti cilj sam po sebi, no novac iz tih fondova bit će definitivno važan alat za poticanje daljnjeg razvoja kako infrastrukture, tako i gospodarstva, tehnologije, prijenosa znanja, know-howa za poduzetnike ili velike infrastrukturne projekte na razini županija ili cijele zemlje. Takvi projekti trebaju donijeti veću kvalitetu života građanima. Hrvatska će godišnje na raspolaganju imati milijardu eura. Taj novac neće biti stavljen na raspolaganje vladi, on će biti dostupan nakon što Hrvatska izradi jasnu strategiju u kojoj će biti poznati prioriteti u okviru financijske perspektive od 2014. do 2020. godine i tek će se tada moći definirati projekti i povlačiti sredstva. Dakle, ova strategija mora biti izrađena što prije, po hitnom postupku, jer ako vlada ne bude u stanju konsenzusom donijeti strategiju s prioritetima, neće biti moguće prijavljivati na natječaje projekte koji će generirati razvoj. Dakle, prilike su tu, kao i izazovi i u cjelini gledano Hrvatska ipak može biti sretna i zadovoljna što ulazi u EU.

Nakon 1. srpnja prestaje vaš mandat. Što je to dobro po čemu ćete pamtiti Hrvatsku, a što nije dobro? Kakve reforme još Hrvatska mora provesti u idućem razdoblju?

- Prije svega jako sam sretan što će Hrvatska konačno 1. srpnja ući u EU, iako to znači kraj mog mandata i prestanak rada Delegacije EU-a u Hrvatskoj. Sretan sam i zbog toga što je Hrvatska s 27 zemalja EU-a otvorila novo poglavlje u svom razvoju i da je potpuno usvojila stečevinu EU-a. To je onaj golemi dokument od 150 tisuća stranica kojima se reguliraju svi odnosi unutar EU-a. Hrvatska je, osim reformi koje je provela, osnovala i različite institucije koje će raditi na provedbi usvojenih stečevina. Za sve u Hrvatskoj najvažnije je da se usvojeni zakonodavni okviri doista i primjenjuju. Želio bih istaknuti taj veliki napredak u provedbi vladavine prava, velike reforme koje su napravljene u sudstvu, ali i u području borbe protiv korupcije. Ova područja u kojima je učinjen znatan napredak namjerno sam istaknuo, jer je upravo u tim područjima potrebno i dalje raditi i provoditi daljnje reforme. I dalje primam pisma hrvatskih građana u kojima se oni žale na sporo pravosuđe. Činjenica da hrvatski pravosudni sustav nije u cijelosti reformiran, odnosno nije funkcionalan kakav bi trebao biti, predstavlja jednu od glavnih prepreka zbog kojih strani investitori još uvijek ne dolaze u Hrvatsku s velikim investicijama. Slično je i s borbom protiv korupcije. A bez izravnih stranih investicija Hrvatska neće moći imati gospodarski rast i zapošljavanje. Dakle, veliki napredak je učinjen, međutim to su procesi koje treba nastaviti.