Novosti
ODJECI ATENTATA NA SLOVAČKOG PREMIJERA

Macan: Govor mržnje može izazvati ekstremnu reakciju
Objavljeno 17. svibnja, 2024.
Napad je pokazatelj i sve polariziranije političke klime diljem kontinenta
Nakon atentata na slovačkog premijera Roberta Fica, proruskog populističkog političara, mediji u Slovačkoj podsjetili su na njegove riječi koje je objavio 10. travnja na Facebooku, kada je govorio o prijetnjama upućenim vladinim političarima, a koje sada zvuče poput proročanstva.

Akcija i reakcija


“Čekam da se frustracija naprednjaka koju hrane mediji pretvori u ubojstvo nekog političara u vladi", poručio je tada, referirajući se na pristaše najveće oporbene stranke - Napredna Slovačka. "Birači Napredne Slovačke bezobrazno psuju vladine političare na ulicama, a ja samo čekam kada će se ova frustracija, koju intenzivno produbljuju Denník N, SME ili Aktuality, pretvoriti u ubojstvo nekih od vodećih vladinih političara, a pritom nimalo ne pretjerujem", istaknuo je tada Fico.

Ministar unutarnjih poslova Matúš Šutaj-Eštok nakon napada je potvrdio da je napadač bio politički motiviran, a potom se posebno osvrnuo na komunikaciju u javnom prostoru. Dapače, za napad je okrivio upravo govor mržnje na internetu, posebno na društvenim mrežama. Pozivao je sve aktere, novinare, javnost i političare da "prestanu širiti mržnju". "Na mržnju ne možemo odgovoriti mržnjom. Zato bih vas sve zamolio da ju zaustavimo. Prestanite sad, odmah", pozvao je. "Pucanj na premijera prije svega je napad na čovjeka, ali i napad na demokraciju", rekla je predsjednica Slovačke u odlasku Zuzana Čaputová, te posebno istaknula kako "retorika puna mržnje, kojoj svjedočimo u cijelom društvu" vodi prema nasilju.

U kolikoj mjeri takva retorika, koja se može ocrtati upravo riječju "mržnja", a kakvoj smo svjedočili ne samo u nedavnoj kampanji za parlamentarne izbore u Hrvatskoj nego i proteklih nekoliko godina u domaćem javnom prostoru, može pojedincima biti povod i za ovakve ekstremne poteze, razgovarali smo s komunikacijskim stručnjakom, specijaliziranim za krizno komuniciranje, Krešimirom Macanom. Podsjeća kako smo u Hrvatskoj imali ne samo sličnu retoriku u političkom prostoru nego i čovjeka koji je pucao na Vladu, teško ranio policajca i na kraju se ubio u potjeri "upravo zbog takve politike i takvih riječi".

Desni i lijevi


"Mene to ne iznenađuje, svako pretjerivanje će dovesti do ovakvih reakcija. Akcija izaziva reakciju i uvijek možete očekivati da će se s druge strane dogoditi nešto ovako ružno. Dugo vremena nismo imali baš ovakve situacije, no nikako ne trebamo zaboraviti na slučaj koji sam sam spomenuo, a dogodio se kod nas, nažalost sada u još ekstremnijoj varijanti u Slovačkoj. Ako vi pretjerate, pretjerat će i druga strana. Sve ono što političari govore, itekako ima odjeka u javnosti i može stvoriti puno mržnje, no nemojmo zaboraviti da su ubili i Mahatmu Gandhija, čovjeka koji nije govorio baš ništa loše. Nažalost, često smo imali slučajeve da su napadali upravo mirotvorce, podsjećam i kako je čovjek koji je pucao na zgradu Vlade u Zagrebu ‘išao‘ na premijera Andreja Plenkovića, a Plenković nije ekstreman. Do sada smo, dakle, imali situaciju da su ekstremi išli na one obične, umjerene, a sada se eto dogodilo i da obični ljudi imaju na udaru ekstremnije političare", ističe Macan.

Na upit u kolikoj mjeri događaj u Slovačkoj može biti i svojevrsno upozorenje hrvatskim političarima koji su u bjesomučnoj potjeri "za bar još jednim glasom" izgovarali svašta u kampanji, kaže kako je upravo to ono što cijelo vrijeme govore, treba voditi brigu da se razina političke komunikacije ipak ne sroza na "uličarstvo". "Jer od ‘udari ili razbi nekoga‘ dođeš do ‘ubi‘ vrlo lako. To je govor mržnje i svakako bi trebalo izbjegavati. I to imamo i na ljevici i na desnici, ne samo na jednoj strani. Puno je bilo kakve isključivosti, a to može dovesti do ekstremnih reakcija one strane koju ste ‘isključili‘", rekao nam je Macan. Političari s desne strane političkog spektra češće se spominju u kontekstu isključivosti, no Macan kaže da i "lijevi" znaju biti i ekstremniji od desničara u nekim svojim stavovima - pojedinim ekstremnim zelenim politikama, a to isto, dodaje, izaziva nečiju reakciju.

U četvrtak je objavljeno kako je slovački premijer Robert Fico u vrlo ozbiljnom, ali stabilnom stanju. Pucnjava je prvi veliki pokušaj atentata na europskog političkog čelnika u više od 20 godina i potaknula je međunarodnu osudu, a politički analitičari i zastupnici rekli su da je to pokazatelj sve grozničavije i polariziranije političke klime diljem kontinenta.

Igor Bošnjak
OD “GOJENCA” DO USPOREDBE S HITLEROM
 
 
Nabrojiti sve uvrede kojima je u proteklom vremenu bio izložen hrvatski premijer praktično je nemoguće. Za razliku od slovačkog kolege, njemu su napadi stizali i s lijevog i s desnog političkog spektra. Primjerice, Nikola Grmoja (Most) nazvao ga je “korumpiranim komunističkim gojencem”, a SDP-ov Peđa Grbin građane je plašio omčom oko vrata “kojom ih se želi ugušiti u laži i tajnosti”. Ivana Kekin (Možemo), uz uobičajeni folklor o korupciji, premijera je optužila da se “skriva iza leđa pretučenih i zlostavljanih žena i djece”. Krešo Beljak (HSS) za HDZ je doslovno rekao: “U pakao s tom bandom lopovskom”, a Katarina Peović (RF) s pozornice je uzvikivala: “Kvislinzi, izdajice, lopovi!” Možda je i najdalje otišla Dalija Orešković (SIP), koja je premijera usporedila s Adolfom Hitlerom. Spomenimo i kvalifikaciju “Plenković i njegova ergela kvarnih”. Kada govorimo o javnoj retorici, predsjednik Republike, Zoran Milanović, izvan je svake kategorije. “Govor mržnje koji sije najprije Milanović u hrvatskom političkom prostoru najčešće dovodi do prevođenja tih poruka na različitim razinama. Neki pucaju, neki viču, dobacuju i vrijeđaju. Sve je to dio te snižene političke kulture kojoj svjedočimo posljednje četiri i pol godine”, rekao je krajem ožujka za HRT Andrej Plenković.

ATENTATI NA EUROPSKE POLITIČARE
 
 
Švedska ministrica vanjskih poslova i vodeća socijaldemokratska političarka Anna Lindh smrtno je ranjena nožem u robnoj kući u središtu Stockholma u rujnu 2003. Napadač je uhićen dva tjedna poslije i osuđen na doživotni zatvor. Srpski premijer Zoran Đinđić ubijen je u ožujku 2003. u Beogradu. Francuski predsjednik Jacques Chirac preživio je pokušaj atentata u srpnju 2002., za vrijeme vojne parade na Dan pada Bastille, nakon što je napadač prema njemu ispalio hitac i promašio. Poznati nizozemski političar koji je bio kritičan prema imigraciji i islamu, Pim Fortuyn ubijen je u svibnju 2002. Upucao ga je i ubio aktivist za prava životinja. Njemački političar Wolfgang Schäuble ostao je djelomično paraliziran nakon što je upucan tri puta na predizbornom skupu nekoliko dana nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. Švedski premijer Olof Palme ubijen je u Stockholmu u veljači 1986.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana