N a prošlotjednom sastanku na temu Ulaganje države Katar u hrvatski prehrambeni sektor, kada su istaknute velike mogućnosti izvoza hrane u tu zemlju, predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova predložili su zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima da pošalju svoje ponude na engleskom jeziku.
Time je za našeg poljoprivrednika Katar poslovni, ali i jezični izazov, uostalom kao i od 1. srpnja EU, bez obzira na to što će u njoj i hrvatski biti službeni jezik.
Naš prosječan građanin, pa tako i seljak, do sada nije (značajnije) ulagao u znanje stranih jezika, jer nije to percipirao kao kapital za cijeli život. No, zato jesu zaposlenici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) čija Tajana Radić, voditeljica Odjela za regionalni razvoj, ističe da će Komora biti i o tom pitanju na raspolaganju, servis, posrednik našem poljoprivredniku.
No, isto tako, sada je u HPK-u – zbog gubitka obveznog članstva - samo troje zaposlenih, a da bi im se broj povećao, da bi HPK imala više prevoditelja, država joj treba vratiti obvezni odnos s terenom čime bi joj se vratile i daleko veće financijske mogućnosti od sadašnjih.
Dok je članstvo u njoj bilo obvezno, brojala je oko 200.000 članova, ubirući članarinu od čak 8,000.000 kuna. Ukidanjem, broj članova pao je na samo 1.000, a članarina na preskromnih 100.000 kn. Višeznačne posljedice ukidanja obveznog članstva Komora, poljoprivrednici, osjetit će i sada, na broju prevoditelja.
Prevode od kineskog do mađarskog
- Prevodit ćemo koliko budemo u stanju, u mogućnosti, no to ne mogu biti prevođenja za 100.000 seljaka. Promijeni li se financijska situacija za Komoru, voljeli bismo imati prevoditelje koji će isključivo pomagati u sastavljanju ponuda i sl. Dakako, ne zaboravimo da je u EU hrvatski također službeni jezik i maksimalno ćemo pokušavati komunicirati i posredovati njime, kaže Radić.
U međunarodnoj komunikaciji ispred HPK njezin je Odjel za međunarodne odnose koji komunicira sa stranim partnerima.
– Taj odjel cijelo vrijeme radi, seljaci preko njega krenu s pitanjima, mi sastavljamo upit na ostale komore i od njih dobijemo povratnu informaciju. Osiguravali smo prevoditelje i u slučaju stručnih putovanja naših seljaka. Putem Svjetske banke povukli smo više od 2,000.000 kuna, gdje su se oni informirali o EU. I tu su radili prevoditelji. Nismo ograničeni samo na EU, nego smo okrenuti na cijeli svijet, prevodimo od kineskog do mađarskog, ističe Radić.
Predsjednik HPK Matija Brlošić ističe da Komora računa na suradnju velikih, uhodanih prevoditeljskih timova Agrokora, Baby Beefa, Croatiastočara… No, naš seljak, osim jezične ulazi u EU i s drugom (ne)spremnošću – od prespore administracije, još uvijek neriješenih zemljišnih pitanja, nelegaliziranih objekata do neispunjavanja svih uvjeta za Nitratnu direktivu.
– Samo devet posto područja, Istru i Čakovec, stavili smo u zone ranjive na nitrate. Ljudi nisu upućeni i “platit” će to potporama, kaže Brlošić.
Radić ističe da nemamo ni tržište, bar ne ono prepoznatljivo.
Hrvatsku treba brendirati
- Hrvatsku treba brendirati, sada nas tretiraju kao Kinu, Rumunjsku… Nismo prepoznatljivi, Hrvatsku treba učiniti prepoznatljivom, brendirati je, pa će onda i naši proizvodi biti takvi. Ta neprepoznatljivost nas košta. Radić također napominje kako Poljoprivredna komora želi ujediniti seljake i pripremiti ih za tržiše.
– Naš poziv, misija, jest da zovemo investitore, omogućimo našim seljacima plasman proizvoda. Na žalost, u ovom trenu u poljoprivrednom sektoru djeluje ona “zavadi pa vladaj”. To što su seljaci toliko podijeljeni nisu niti svjesni koliko sami gube. Seljake treba doživjeti kao poduzetnike koji mogu pokrenuti cijelo gospodarstvo, ukazuje Tajana Radić.
No, neki se poljoprivrednici uoči ulaska u EU sami pripremaju za izlazak na ta tržišta. Jedan od njih, svinjogojac iz Budrovaca Mirko Kolić, kaže, stranim jezicima ne barata, samo malo njemački.
– No, ja sam to riješio prije sedam godina. Našao sam prevoditelja s kojim radim i danas, a potrebe za tim uslugama imam nekoliko puta godišnje. Platim njegov rad, svjestan da bez toga ne mogu, da to nije neki izvanredni trošak, kaže Kolić. Kako će to funkcionirati s EU, dodaje, vidjet će u svakodnevnoj praksi nakon 1. srpnja. Tako gleda i na očekivanja od EU. - Možda bude više reda u plaćanju - nada se Kolić.
Suzana ŽUPAN
MVEP: Diplomatska i konzularna predstavništva na raspolaganju POLJOPRIVREDNICIMA
- Kad je riječ o sudjelovanju hrvatskih poljoprivrednika u zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, oni će se i nakon ulaska RH u Uniju i dalje služiti hrvatskim jezikom. Sva svoja prava ostvarivat će putem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) koja će djelovati kao poveznica između hrvatskih poljoprivrednika i europskih institucija zaduženih za provedbu zajedničke poljoprivredne politike. Što se tiče Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), diplomatska i konzularna predstavništva svim hrvatskim poduzetnicima koji posluju na stranim tržištima mogu pružiti informaciju o poslovnim mogućnostima i uvjetima poslovanja, poručuju iz Ureda glasnogovornika MVEP-a.
MEMORIA:
Razmišljali smo o jezičnim programima za EU
U đakovačkom Centru za poduke Memoria d.o.o., kažu, razmišljali su o jezičnim programima, “paketima” za potrebe pojedinih skupina zbog ulaska u EU, no čekaju 1. srpnja, ulazak u Uniju, da se u svakodnevnoj praksi vide potrebe. Kažu, dosad poziva poljoprivrednih proizvođača za učenje stranih jezika zato da i jezično budu spremni za strana tržišta, nisu imali.
MIRKO KOLIĆ
Našao sam prevoditelja još prije sedam godina s kojim radim i danas