Objavljeno 16. svibnja, 2013.
Kako preživljavaju oni koji imaju mirovine po 1.000 kuna, nije mi jasno, kaže Igor Vujović
Vezani članci
BEZ NOVCA I KROVA NAD GLAVOM
OSIJEK - Prema procjenama udruge Potrošač, čak 300.000 stanovnika Hrvatske je pred ovrhom, računi su im blokirani, a budućnost im je u najmanju ruku neizvjesna.
Prije samo 25 dana bili su blokirani računi 253.000 građana, a u vrlo kratkom roku pridružilo im se novih 47.000 dužnika. Ukupan dug građana s blokiranim računima danas premašuje 20 milijardi kuna, a dodatno zabrinjava očiti negativan trend gospodarskih prilika, sve manjih plaća i sve većeg broja nezaposlenih koji bez primanja ne vide šansu za oporavak.
- Kako preživljavaju oni koji imaju mirovine po 1.000, 1.200 kuna, meni uopće nije jasno. Kako oni mogu preživjeti mjesec kad im je blokiran račun, a da često i ne znaju tko ih je zablokirao - kaže Igor Vujović iz udruge Potrošač.
Na meti su i nekretnine te vrjednije pokretnine koje su čest predmet ovrha pa prezaduženi građani nerijetko doslovno ostaju bez krova nad glavom. Tako je u samo prva tri mjeseca 2013. godine u Hrvatskoj ovršeno nešto više od 2.000 nekretnina i pokretnina, a na taj način najčešće se naplaćuju banke i osiguravajuća društva. Ipak, podatci Hrvatske gospodarske komore iz Očevidnika nekretnina i pokretnina pokazuju određeni pad u broju ovrha. Tako je prije manje od jednog mjeseca u upisniku bilo 1.645 nekretnina, a jučer ih je bilo 1.326, od čega je 1.156 nekretnina predmet ovrhe, a 170 nekretnina upisano je zbog stečaja. U Osječko-baranjskoj županiji “na bubnju” su trenutno 104 nekretnine, što je također određeni pad jer je prije mjesec dana ta brojka bila 119.
Mnogi izlaz vide i u institutu osobnog bankrota uz koji bi prezadužene osobe dobile povjerenika koji bi preuzeo kontrolu nad financijama osobe koja proglasi bankrot. Želja je kroz konkretne mjere uštede i preciznu kontrolu prihoda i rashoda stabilizirati financijske prilike pojedinca te mu pomoći da, iako bolnim procesom, otplati dugove. No zakon koji bi to omogućio još je u izradi.
Ivan SEKOL
OVRHE I ZBOG DUGA PREMINULOG ČLANA OBITELJI
Među građanima kojima su računi blokirani zbog ovrhe su i oni koji plaćaju račune preminulih predaka, a da nisu ni znali da ti dugovi postoje sve dok na bankomatu nisu shvatili da ne mogu podići svoj novac ili dok im na kućnu adresu ne stigne rješenje o ovrsi. Zakon je tu jasan - onaj tko naslijedi imovinu preminulog, nasljeđuje i njegove dugove. U nekim slučajevima postupak naplate duga pokrenut je još za života pokojnika, a u nekima i poslije njihove smrti. Kako je riječ o mrtvoj osobi, preporučene se pošiljke, s prijedlozima za ovrhu, vraćaju pošiljatelju. Nakon toga postupak preuzimaju odvjetnici koji provjerom na policiji utvrđuju je li osoba još među živima, a ako nije, tko su joj nasljednici. Ako postoji više nasljednika, dugovi pokojnika se dijele, a nasljednici su dužni platiti sve neplaćene režije, podmiriti minus na računu u banci i preuzeti neotplaćene rate kredita. Jedini način da to izbjegnu jest da se na ostavinskoj raspravi odreknu nasljedstva.
Smanjenje troškova ovrhe
Troškovi ovrhe ponekad znaju biti i veći od duga zbog kojega je ovrha pokrenuta. Kod javnobilježničkih ovrha troškovi su za većinu dugova, čija je glavnica do tisuću kuna, od 908 do 931 kune. Ipak, dio troškova može se izbjeći i to na sljedeći način: ako dužnik u roku od osam dana od primitka rješenja o ovrsi, odnosno u roku od tri dana kod ovrhe na temelju mjenica i čekova, pošalje prigovor u kojem u cijelosti osporava rješenje, automatski će smanjiti troškove ovrhe za 506 kuna. Morat će tada platiti odvjetnički trošak sastavljanja prijedloga za ovrhu (312 kuna) te troškove javnog bilježnika (75 kuna) i poštarine.
104 NEKRETNINE
TRENUTNO SU “NA BUBNJU” U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
ŠTO TREBA ZNATI
l Zastara za plaćanje struje, vode, plina, telefonskih računa ili televizijske pristojbe (račune koji se plaćaju u jednakim vremenskim razmacima), nastupa nakon proteka jedne godine.
l Ovrha se ne provodi na primanjima i naknadama po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, socijalne skrbi, privremene nezaposlenosti, doplatka za djecu, stipendije i pomoći učenicima i studentima, primanja po osnovi odličja i priznanja, rodiljne i roditeljske novčane potpore.
l Ako primate plaću koja je manja od prosječne neto plaće (oko 5.400 kuna), od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće. Ako je plaća viša od prosječne neto plaće, ovrhom će se plijeniti iznos koji prelazi dvije trećine prosječne plaće.
l Dobro je čuvati sve potvrde o plaćanjima bar koliko je vrijeme zastare ili dok ne dobijete na nekim računima obavijest da su svi vaši prethodni računi podmireni.