Objavljeno 25. travnja, 2013.
Treba postaviti pitanje kako spriječiti izbacivanje ljudi na ulicu, kaže Damir Trnačić
Vezani članci
ŽIVOT BEZ KROVA NAD GLAVOM
U Hrvatskoj, zemlji u kojoj dnevno desetak obitelji deložacijom ostaje bez doma i u kojoj su čak 253.000 građana u blokadi jer ne mogu podmirivati svoje obveze, već se tri godine razmatra ideja uvođenja osobnog bankrota, instituta kojim bi prezaduženi građani dobili priliku za novi početak.
Zahtjev za hitno donošenje tog zakona prati atmosfera konsenzusa, a u Ministarstvu pravosuđa, potvrdili su nam, izrađuje se njegov nacrt čiji se dovršetak očekuje krajem godine. Prema iskustvima ostalih zemalja, procjene su da je u Hrvatskoj pred osobnim bankrotom potencijalno 15.000 građana, poručuju iz Ministarstvu pravosuđa. Toliko građana, naime, ne može podmirivati kreditne obveze.
Solidarna raspodjela tereta krize
Osobni bankrot je sličan stečaju koji prolazi tvrtka, jedino što je u ovome slučaju riječ o pojedincu koji ga službeno proglašava pred sudom. Svi koji ga proglase, imovinu i prihode stavljaju na raspolaganje svom “stečajnom upravitelju” - skrbniku, koji upravlja njihovim prihodima, imovinom, radi plan plan vraćanja dugova. Dužnik najčešće zadržava samo dio za preživljavanje – obično trećinu mjesečnih prihoda, nekad i manje. Ostaje bez plaće, kartica i mogućnosti novog zaduživanja. Banke ga stavljaju na “crnu listu” i vrlo teško će više dobiti kredit. Tko proglasi osobni bankrot ne može više samostalno donijeti ikakvu poslovnu odluku. Priliku za novi početak će dužnik dobiti priliku u roku od tri do šest godina, no samo ako bude slušao upute skrbnika te se potrudio raditi kako bi vraćao dugove.
Uvođenje ovog zakona predlaže i predsjednik RH Ivo Josipović, uz naglasak kako poruka te mjere nije da se ne plaćaju računi ili da se svima oprašta dug nego da je uvođenje tog zakona poruka o solidarnoj raspodjeli tereta krize i dužničkog stanja brojnih građana. Za institut osobnog bankrota zauzima se i Udruga Franak.
- Uvođenje Zakona o osobnom bankrotu jedan je od naših ciljeva, kaže članica Upravnog odbora Udruge Franak Petra Rodik. Ocjenjuje, osnovni razlozi za odlazak u osobni bankrot su gubitak posla, porast duga glavnice (slučaj s CHF). Čest razlog su i rastave kada obveza vraćanja kredita padne na jednog od dojučerašnjih supružnika.
- Ono što je smisao osobnog bankrota, osim zaštite klijenata banaka, jest da bi banke morale biti odgovornije pri kreiranju svojih kreditnih proizvoda - kaže Rodik, ističući potrebu većeg upoznavanja građana s ovim institutom.
Priča iz Semeljaca
– Osobni bankrot bit će samo vatrogasna mjera, treba postaviti pitanje kako uistinu spriječiti deložacije i izbacivanje ljudi na ulicu - kaže Damir Trnačić, predstavnik Živog zida, udruge svakodnevno zatrpane pozivima u pomoć ljudi kojima prijeti deložacija. Ističe, ona je u nas postala nešto što se više ne događa drugima, već se može dogoditi svakome od nas.
- Samo je pitanje kada će i oni koji trenutno nisu u problemu doći u nj - Trnačićeve su crne prognoze.
Na svojoj koži osjeća ih ovih dana i Milka Josipović s kćerkom iz Semeljaca koje su se našle u pogubnoj spirali dužničkog ropstva pa im je kuća sa zemljištem sredinom travnja bila na prvoj javnoj dražbi. Ovrhu je pokrenula jedna od financijskih kuća u kojoj je Semeljčanka podizala kredite za bolji život. U potrazi za njim, tj. pokretanjem obrta i u želji da kćerki omogući školovanje, žena je uskakala iz zajma u zajam. “Mislila sam da ću se moći nositi s njihovim vraćanjem”, izjavila je uoči dražbe Milka. No, nije. Na Općinskom sudu u Đakovu, gdje je dražba njene kuće održana, nije se pojavio nitko zainteresiran za kupnju pa je u tijeku postupak za drugu javnu dražbu... Hoće li za ovu Semeljčanku i slične njoj, tj. njihovu imovinu, kada Hrvatska uvede institut osobnog bankrota, biti prekasno?
Suzana ŽUPAN
KREŠIMIR SEVER
predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
Građani ne smiju misliti da će im se oprostiti dugovi
- Oko uvođenja osobnog bankrota “kilavi” se s prekidima više od 10 godina. I sindikalna scena zagovara taj institut no on nije spasonosno rješenje za sve i ne želimo da građani misle kako će im se time oprostiti dugovi. Iskustva izvana govore da je veliki broj dužnika no na osobni bankrot odlučuje se mali dio njih. Očito on ima svoju težinu. Neke zemlje su ga mijenjale, usklađivale, u krizi se pokazalo dosta nedostataka. Mi smo za to da se u raspravu o tome što prije uključe svi socijalni partneri, banke, pravnička i ostale struke, da se vrlo široko krene u to područje, da nas ne iznenadi konačna verzija zakona s kratkim vremenom za raspravu i još kraćim mogućnostima za ispravak. Osjetljiv je to zakon, a treba biti dio mjera koje trebaju spriječiti potonuće - kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
VELIKA SRAMOTA
Percepcija osobnog bankrota nije samo novac, imovina, egzistencija, nego i pitanje ugleda, kao u Velikoj Britaniji, gdje se smatra sramotom i neuspjehom, a vijest o njemu biva objavljena i u novinama i uteg je za daljnju karijeru. Nadalje, brojne tvrtke među svojim zaposlenicima ne žele one koji su osobno bankrotirali.
- Je li to osobna sramota ili nije manje je važno od toga da vam se pruži mogućnost novog početka, da se uspijete izvući s dna - komentira Sever.
ŽIVI ZID ZATRPAN POZIVIMA
Starca iz stana tjera država
Damir Trnačić iz Živog zida pozive u pomoć građana kojima prijeti deložacija, prima od jutra do mraka. “U srijedu je trebala biti deložacija u Zadru no odgođena je, a izvijestio nas je o njoj odvjetnik vlasnika stambenog prostora, pitavši možemo li što pomoći. Starca od 91 godine i njegovu suprugu država 5. svibnja tjera iz stana u Zagrebu jer je to državni stan. Javio nam se i 24-godišnjak koji je nezaposlen, deložira ga Grad Zagreb jer nije mogao platiti režije. U Zadru se banka prijevarom upisala na nekretnine nekoliko obitelji, 15. svibnja u Bribiru HPK deložira jednog mljekara... - nabraja Trnačić ritam deložacija u Lijepo Našoj. Živi zid, kaže, dnevno primi bar jedan poziv za sprečavanje deložacija koje traže banke, država, Porezna uprava, lokalne samouprave.
- Na sljedećem referendumskom ustanku provest ćemo pitanje da se zabrane deložacije. Samo u 2013. broj ovrha narastao je za 500 posto - kaže Trnačić.
OSNOVNI RAZLOZI
ZA ODLAZAK U OSOBNI BANKROT SU GUBITAK POSLA I PORAST DUGA GLAVNICE