Dok Hrvatska već petu godinu grca u recesiji, a gospodarstvo nikako da se oporavi, dotle su i domaći poduzetnici i strani investitori okovani svom silom birokratskih lanaca. Najavljeni investicijski ciklus nikako da krene.

Vlada se doduše hvali kako je izmjenama zakona dokinula tromu administraciju i urušila barijere, no svaki bolji poznavatelj ovdašnjeg mentaliteta zna da ta tvrdokorna birokratska neman ima deset glava i da ju nije lako uništiti tek s nekoliko zakonskih akata. Članovi vlade uvjerevaju da se situacija doista promijenila "iako se to još ne vidi" - kako reče ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak gostujući prošle nedjelje u HTV-ovoj emisiji "Nedjeljom u 2".

Ukratko, investicije su ključ oporavka - rekao je ovoga tjedna premijer Zoran Milanović otvarajući Proinvest - skup na kojem su poduzetnucima i investitorima predstavljene Vladine mjere poticanja investicija i restrukturiranja gospodarstva. No sve su to i dalje priče koje slušamo otkako je Kukuriku koalicija došla na vlast prije godinu i pol dana. Građani su već umorni ili ozlojeđeni od silnih najava konkretnih investicijskih projekata, dok iz Vlade neprestano pozivaju na strpljenje i optimizam ili uvjeravaju da su pomaci već počeli, ali se još ne vide i ne osjećaju. U Banskim dvorima "sređuju stanje" zatečeno nakon osmogodišnje vladavine HDZ-a. Vlada čisti zapušteni teren. Donose se zakoni, podzakonski akti, usvajaju strategije. Proizvodnja zakona i strateških dokumenata doista je jedna (i jedina) zahuktala industrija.

Stanje je možda najbolje opisao Saša Cvetojević, poduzetnik i investitor, nakon što su na nedavnom Brown forumu u Zadru predstavnici Vlade opetovano uvjeravali kako se gospodarska situacija i poduzetnička klima popravljaju. "Kao da želite zapaliti roštilj, a vani pada kiša. Prognostičari uvjeravaju da je vani lijepo vrijeme i nagovaraju vas da odete roštiljati. Vlada radi neke dobre poteze, ali nismo počeli osjećati efekte. Zapalit ćemo roštilj na prvi znak da se pojavilo sunce! Vjerujte, poduzetnici su prvi koji vide dobro priliku", rekao je Cvetojević.

I na tom je skupu rečeno da je Hrvatska zemlja glomazne birokracije, dok je ovdašnja tradicija poduzetništva siromašna. Općenito lošoj klimi za poduzetnike značajno je kumovao i socijalistički sustav, a zatim, u tranziciji, i "divlji" kapitalizam. Ili, kako je to sročio generalni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić u jednom lanjskom intervjuu rekavši: "Mi smo već sve zalihe potrošili, mi smo postali kapitalizam bez kapitala, jer tvrtke više nemaju kapitala za svoje gotovo osnovne potrebe." Ključ je, po njemu, u rukama privatnog sektora, a na vladi je da stvori uvjete koji će motivirati poslodavce.

S jedne strane problem je što se nekako "podrazumijeva" da ulaskom u poduzetničke vode naprosto ne možete drugačije uspjeti, odnosno preživjeti, bez varanja države ili "potezanja veze". S druge strane pred poduzetnikom je mnoštvo nepremostivih prepreka. Gotovo dvije stotine raznih parafisklanih nameta. Pa zakoni koji se donose i mijenjaju kao na pokretnoj traci unoseći često više nereda negoli reda u sustav. Poduzetnici će također naglasiti i visoke poreze i doprinose te nefleksibilno radno zakonodavstvo koje otežava otpuštanje radnika u okolnostima kada poduzećima padaju prihodi. To je tek dio otegotnih čimbenika koji poduzetnicima zagorčavaju posao ili ga čine nemogućim i neisplativim.

Slične su nevolje i stranih investitora. Na već spomenutom Brown forumu Mark Crandall, vlasnik Continental Wind Partnersa koji se bavi ulaganjima u vjetroelektrane, glavnim problemom, i to ne samo u Hrvatskoj nego i cijeloj regiji, označio je "nepostojanje suvislih strategija i olako mijenjanje infrastrukturnih planova" koji zbunjuju i odbijaju investitore.

Što se strateških dokumenata tiče, Vlada je upravo u četvrtak prihvatila Strategiju razvoja poduzetništva do 2020. godine, prvu takvu uopće, koja bi trebala bitno promijeniti stvari i dokinuti antipoduzetničku klimu. Tom Strategijom koju je predstavio ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras želi se u idućih sedam godina "povećati konkurentnost i produktivnost malog gospodarstva, poboljšati poduzetničke vještine i financijske okvire ekonomske uspješnosti te u konačnici godišnje otvoriti više tvrtki nego im staviti ključ u bravu". Dugoročni je plan povećati za 40 posto bruto dodanu vrijednost po zaposleniku u malom gospodarstvu. Resorno ministarstvo i Vlada planiraju u tom razdoblju izdvojiti oko 13 milijardi kuna više nego do sada za financiranje poduzetništva. Cilj je povećati udio malog i srednjeg poduzetništva u BDP-u za 10 posto (s 51,6 na 62 posto) i potaknuti otvaranje novih poslovnih subjekata. "Trenutačno imamo 22,47 aktivnih poduzeća na 1.000 stanovnika, a cilj nam je da ih do 2020. bude više od 40", kazao je ministar Maras.

Dio je plana i da udio znanstvenika u poduzetničkom sektoru bude povećan sa sadašnjih 19 na 30 posto. Na rang-listi Svjetske banke "Doing Business" Hrvatska trenutačno zauzima 84. mjesto, dok je 2009. bila na 103. (doduše, i lani na nešto boljem 80. mjestu), pa je jedan od ciljeva Strategije "ugurati" Hrvatsku među prvih 50 zemalja u svijetu po poduzetničkoj klimi.

Optimizam pojačava i Bloombergovo istraživanje prema kojem je Hrvatska u proteklih godinu dana napredovala za 13 mjesta na listi poželjnih zemalja za pokretanje poslovanja. Sada je 49. od ukupno 161 zemlje. Inače, Strategija je donesena prema napucima Europske unije i u skladu s njezinim dokumentima. Ujedno je i uvjet za korištenje novca iz strukturnih fondova - do 2020. u "igri" su čak dvije milijarde eura, od kojih 1,75 milijardi nepovratnih sredstava. Naravno, da bi se taj novac uspješno "povukao" treba nešto i poduzeti, pa bi do 2016. godine u skladu s propisima EU i u Hrvatskoj svaki poduzetnik koji namjerava pokrenuti posao morao moći dobiti sve potrebne dozvole u roku od tri mjeseca, što je dosad bilo nezamislivo. Živi bili pa vidjeli!