Do kraja godine Vlada će donijeti novi Zakon o socijalnoj skrbi, a njegov je cilj uvesti imovinski cenzus za dodjelu pomoći, smanjiti broj socijalnih naknada i u konačnici ih povezati u jednu.

Najavili su to Banski dvori u svom Ekonomskom programu kojim se Hrvatska uključuje u Europski semestar, svojevrsnu koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica Europske unije. Tako će se povezati dodjela socijalnih naknada stvaranjem jedinstvene baze njihovih korisnika, a osnovica za dodjelu bit će imovinski cenzus.

- Uvest će se i institut zajamčene minimalne naknade. To je novi oblik socijalne naknade kojom država jamči da će svake godine, sukladno raspoloživim sredstvima, uredbom Vlade propisivati visinu iznosa na koji će imati pravo svaka osoba s nedostatnim prihodima i imovinom za ostvarivanje osnovnih životnih potreba - najavljeno je u Vladinom Ekonomskom programu. Na naše pitanje hoće li ta naknada zapravo biti minimalan iznos potreban za egzistenciju pojedinca ili obitelji, koji će zamijeniti sve ostale naknade iz Ministarstva socijalne skrbi odgovaraju da se radi na pripremi zakona i dok god stručne skupine ne izaberu model prema kojem će funkcionirati ta zajamčena minimalna naknada, s time ne žele izlaziti u javnost. Bi li se time iznos koji pojedinac ili obitelj može dobiti na ime svih naknada ograničio na tu zajamčenu naknadu i bi li ona bila "plafon" iznad kojeg nitko ne može dobiti više novca od države na ime socijale, zasad nitko ne želi govoriti, kao ni to bi li pokrila baš sve od nekoliko desetaka naknada koje različiti zakoni na lokalnoj i državnoj razini nude socijalno ugroženima.

No da bi zakon mogao ići u tom smjeru, sugerira i objašnjenje koje je u Programu Europskoj komisiji ponudila sama vlada ističući kako je uvođenje zajamčene minimalne naknade početak objedinjavanja i korak u smjeru uvođenja jedinstvenog centra za novčane naknade. To bi tijelo preuzelo kontrolu nad svim naknadama koje trenutačno provode centri za socijalnu skrb, HZZO, HZMO, Hrvatski zavod za zapošljavanje te uredi državne uprave. Tako bi se stvorila jedinstvena baza 115 tisuća korisnika novčanih socijalnih naknada.

Plan je i uvođenje jedinstvenog imovinskog cenzusa. On će se, najavljuje Vlada, postaviti kao "indikator za utvrđivanje najugroženijih skupina građana". Taj bi imovinski cenzus trebao značiti da dobivanje naknade neće ovisiti samo o nečijem dohotku nego i o tome koliko vrijednu imovinu ima u dionicama, nekretninama, pokretninama... U vrijeme vlade Jadranke Kosor u zakon je ugrađen imovinski cenzus koji je propisivao koliko je stambenih kvadrata prepreka dobivanju socijale te koliko vrijedan automobil nekoga isključuje iz socijalno ugroženih, ali do njegove primjene nije došlo jer nikada nije provedena informatizacija socijalne skrbi. Sad bi se to trebalo promijeniti i ako netko doista u nekretninama ima vrijednost od nekoliko milijuna kuna, više neće moći biti socijalni slučaj. To neće značiti samo uskratu novčanih naknada nego i besplatnog korištenja pojedinih usluga na što socijalno ugroženi imaju pravo.