Objavljeno 5. travnja, 2013.
Osim kuće, “na bubnju” je i zemlja koju ove žene posjeduju
SEMELJCI – Milka Josipović i kći Božana iz Semeljaca sa strahom iščekuju 11. travnja. Za tada je, izvijestio je osnivač Udruge Živi zid Tino Ropar, zakazana javna dražba svega što imaju - njihove kuće i zemlje, vrijednosti 372.000 kuna! Pojavi li se kupac, završit će na ulic. Javna dražba epilog je Milkine dužničke priče u koju je, kaže, upala u potrazi za boljim životom, napose 26-godišnjoj kćeri Božani, da ju školuje, da bar ona nema težak život kao majka joj.
Dužničko ropstvo počinje 1997. kada u ŠKZ-u Noa iz Osijeka, danas Kreditnoj uniji Noa, diže kredit od 10.000 DEM za pokretanje uzgoja koza s bivšim mužem, za što je jamčila kućom. Suprug ju je u međuvremenu ostavio s djetetom koje je rođeno sa samo 1.004 grama, zbog čega Božana nikada nije fizički stigla vršnjake. Milka odlazi raditi u Njemačku kako bi prehranila obitelj i vraćala dug za kredit Noi.
– Uspjela sam vratiti dio kredita, nekih 30.000 kuna, no u Njemačkoj sam bila žrtva prijevare rada na crno te sam deportirana u RH, a poslodavac mi je ostao dužan još 3.600 eura - kaže Milka.
U međuvremenu, kamate na nevraćeni dio kredita su rasle…
- Kako bi zatvorila taj dug i imala od čega živjeti, novi zajam, 18.000 kuna, digla sam u ŠKZ-u Imetak Županja, založivši zemlju. No to za pokretanje obrta nije bilo dovoljno pa dajem oglas da tražim zajam i na nj mi se javlja privatni kreditor Stipe Križanac iz Zagreba. Dat će mi, kaže, veliki zajam, no da ja njemu prethodno uplatim polog i osiguram dvije telefonske kartice. Zajam dobila nisam, a on me prevario za 50.000 kuna. Prijevaru sam prijavila policiji i USKOK-u, stvar je završila na DORH-u, no već tri godine stoji - kaže Milka. Dok ona upada iz zajma u zajam, o čemu danas kaže da nije imala izbora i kako je mislila da će dugove vratiti, a u međuvremenu je kći Božana završila tekstilnu školu i odlučila studirati, zbog čega je Milki novac prijeko potreban, kamate na dug rastu i dalje pa Unija, tvrde u Živom zidu prema Milkinom kazivanju, pokreće ovršni postupak na Milkinu imovinu, a sud joj 8. ožujka izdaje rješenje o javnoj dražbi za 11. travnja.
– Prethodno nisam primila opomenu ni prijedloge o ovrsi na temelju kojih bi se u zakonskom roku od osam dana žalila na to rješenje i tražila višemjesečnu odgodu u kojem vremenu bi pravnim putem došla do svojih prava - kaže Semeljčanka. U borbi da spasi krov nad glavom i zemlju koja ju prehranjuje, obratila se Milka i Udruzi Živi zid.
- Budući da je financijski oštećena kriminalnom prijevarom, a cijelo vrijeme privatni kreditor slobodno šeta i vjerojatno i dalje vara građane, upravo se na temelju toga htjela žaliti i ostvariti odgodu postupka, dok se pravnim putem ne uspije namiriti i vratiti dug u cijelosti - ističe Ropar iz Živog zida. Najavljuje da će njegovih 200 aktivista 11. travnja doći iz Zagreba braniti majku i kći da ne ostanu bez kuće i zemlje.
– Bojim se da javna dražba neće za nas dobro završiti jer se već 'šuška’ o nekim zainteresiranim kupcima za zemlju, a bez nje nemam od čega živjeti - kaže Milka. Božana je pisala i na FB stranici Vlade, no, kaže, bez odjeka.
Suzana ŽUPAN
Noa: 15 GODINA IM IZLAZIMO U SUSRET
“Nismo mi pokrenuli ovrhu, nego je to učinio Imetak, iako smo mi ispred. U trenutku ovrhe svi vjerovnici se naplaćuju i s obzirom na svoju poziciju, mi bismo se prvi namirili. Milka Josipović kredit za pokretanje obrta s kozama podigla je prije 15 godina i cijelo to vrijeme u niz navrata izlazili smo joj u susret i bili popustljivi zbog njezina teškog stanja. I danas smo spremni na izvansudsku nagodbu. U tih 15 godina jesmo pokretali ovrhu, no ona je, upravo zbog situacije Milke Josipović, otišla u stanje mirovanja. U tih 15 godina zatezne kamate prerasle su glavnicu pa je sada njezin ukupan dug prema nama 62.500 kuna plus 4.000 kuna sudskih troškova”, kaže Tomislav Flegar iz Noe. Noa se upisala na kuću i dvorište, a Imetak na oranice. Ističe da je za Milku Josipović sve krenulo po zlu kada su joj uginule koze jer su joj dopremljene bolesne.
Živi zid uspješan u četiri deložacije
Udruga Živi zid dosad se suprotstavila četirima deložacijama. “Dvije smo uspjeli odgoditi, a dvije čak osporili i predmet vratili na početak”, kaže osnivač udruge Tino Ropar. Tijek događaja u tim mučnim stiuacijama opisuje tako da na poziv sudskog djealtnika za provedbu deložacije dolazi interventna policija. “No čim policija krene na nas, to je već kršenje zakona i deložaciju čini nelegalnom. Koristimo sve moguće rupe u zakonu kako bismo spriječili deložacije i dobro smo infmorani za to jer smo većinom studenti prava”, kaže Ropar.