ZAGREB - Hrvatska se treću godinu zaredom izdvaja kao zemlja s najslabijim gospodarskim rastom među svim zemljama srednje i istočne Europe, upozoravaju analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu, koji se u posebnom odjeljku bavi upravo usporedbom performansi ekonomija u okruženju, pri čemu je naša na začelju pokazatelja gospodarskog rasta i zaposlenosti, međutim, zbog nedostatka strukturnih reformi, prednjači, nažalost, po rastu javnog duga.

Analitičari navode da je osim u baltičkim zemljama BDP lani porastao i u Poljskoj, Slovačkoj i Bugarskoj, a u ostalim je zemljama pao ili stagnirao.

- U zemljama koje su ostvarile izraženiji rast BDP-a gospodarsku je aktivnost uz inozemnu potražnju uglavnom podupirala i domaća potražnja, a u ostalim je zemljama u prvom redu vidljivo slabljenje domaće potražnje - napominju HNB-ovi analitičari, uz već spomenuti zaključak da se Hrvatska već tri godine izdvaja najslabijim rastom.

Što se pak tiče kretanja na tržištu rada, analitičari HNB-a ističu da je u prva tri tromjesečja prošle godine broj zaposlenih osoba blago porastao na godišnjoj razini u baltičkim zemljama, Mađarskoj i Rumunjskoj, a u ostalim promatranim zemljama regije zabilježen je pad broja zaposlenih osoba, pri čemu je najsnažnije smanjenje zaposlenosti bilo upravo u Hrvatskoj.

- Anketna stopa nezaposlenosti tijekom drugog i trećeg tromjesečja 2012., baš kao i u prvom tromjesečju iste godine, od svih promatranih zemalja bila je najviša u Hrvatskoj. Pritom su visoke stope nezaposlenosti zabilježene i u Latviji i Slovačkoj, a najnižu stopa imala je Češka. U usporedbi s Latvijom, koja poput Hrvatske bilježi iznimno visoke stope nezaposlenosti, u toj zemlji istodobno raste broj zaposlenih osoba, za razliku od Hrvatske, gdje je visoka stopa nezaposlenosti i dalje praćena dugotrajnim smanjivanjem broja zaposlenih osoba. Upravo zbog takvih trendova Hrvatska ima najnižu stopu aktivnosti od svih promatranih zemalja - ističu analitičari HNB-a.

Naše tržište rada, dakle, simultano muči i rast nezaposlenosti, ali i pad broja zaposlenih građana, što je problem na koji je nedavno upozorila i Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta, primijetivši da nezaposlenost konstantno raste, s tim što je stopa nezaposlenosti i 2002. bila tu negdje gdje i sada, međutim, posebno zabrinjava, rekla je, što je tada broj zaposlenih bio veći. "Kad uđemo u EU, Hrvatska će u njoj biti zadnja po stopi zaposlenosti. U Hrvatskoj radi samo svaka druga osoba u radnoaktivnoj dobi, a i taj se omjer pogoršava, s tim što je omjer broja zaposlenih i umirovljenika 1,18 prema 1 te je povijesno najniži", ocijenila je nedavno Švaljek.