Eventualno povećanje minimalne plaće, koja sada iznosi 2.814 kuna bruto, teško bi pogodilo sektor tekstilne, odjevne, kožne i obućarske industrije koja je ionako u vrlo teškoj situaciji, zavapili su predstavnici HUP-ove Udruge tekstilne i kožne industrije na nedavnoj konferenciji organiziranoj u okviru projekta TeXWeb (Networking and Capacity Building for Textile and Clothing Industry Associations in the Western Balkan Countries).

Bitka za nizak minimalac u toj grani industrije traje godinama, pa takav vapaj poslodavaca nije ni nov ni iznenađujući, a obrazloženje je uvijek isto - taj je gospodarski sektor, kao radno intenzivna grana, izložen jakoj konkurenciji država s jeftinom radnom snagom. S druge strane, zbog niske ukupne produktivnosti rada i općenito nižih troškova rada u usporedbi s ostalom prerađivačkom industrijom, tekstilni sektor bilježi stalni pad zaposlenosti. Poslodavci iz tekstilne industrije žale se na odljev stručne radne snage, kažu da je na Zavodu za zapošljavanje 100.000 nezaposlenih žena koje odgovaraju traženom profilu. Pitanje je, međutim, imaju li interesa crnčiti za minimalac? I eto začaranog kruga u kojem su nestajale brojne tekstilne tvrtke (dakako, ne samo zbog toga, nego i zbog nedostatka vizije, zastarjele tehnologije, oslanjanja na jeftine »lohn« poslove...), a vojska, uglavnom ženske radne snage, ostajala bez posla. Broj zaposlenih u sektoru, koji je do 2000. godine još i održavao kakvu-takvu konkurentnost čak i partnerstvo s mnogim svjetski poznatim tekstilnim i odjevnim proizvođačima u protekla je dva desetljeća, kako je upozorio donedavni v.d. predsjednika HUP-a Ivan Miloloža, smanjen je sa 120.000 na svega 29 tisuća radnika, s trendom daljnjeg pada zaposlenosti i pogoršanja stanja u toj industrijskoj grani. Da je situacija dramatična, potvrđuje i 6.000 novoprijavljenih nezaposlenih radnika iz tekstilno-kožarskog sektora, koji su se na Zavod za zapošljavanje prijavili u prvih osam mjeseci ove godine. Dok Miloloža smatra da je gubitak »nekoliko tisuća radnih mjesta« posljedica »nedovoljnog razuma« pri pregovorima o povećanju minimalca 2008. godine, čelnici SSSH, zagovornici povećanja minimalca, odgovaraju kako minimalna plaća »nigdje u Europi nije vezana za BDP, na čemu inzistiraju hrvatski poslodavci«.D.Šantić