Objavljeno 22. rujna, 2012.
ZAGREB/OSIJEK - Doktori medicine rada ubuduće bi više vremena morali provoditi na radnim mjestima u tvornicama, a manje u svojoj ordinaciji. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uveo je ovog tjedna dva nova postupka u usluge specijalista medicine rada - obilazak radnog mjesta radnika u svrhu ocjenjivanja zdravstvene sposobnosti i zahtjeva radnog mjesta, te radi procjene opasnosti i kod promjene radnih procesa. Doktori medicine rada morali bi tako obilaziti radna mjesta u slučaju nejasnih okolnosti nastanka ozljede na radu, dugog bolovanja, ili prije nego što radnika upute na ocjenu invalidnosti.
U Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) kažu kako u državama Europske unije specijalisti medicine rada 20 posto radnog vremena provode u svojoj ordinaciji, a ostalo u tvornicama, tvrtkama, na radnim mjestima svojih osiguranika.
- Kod nas čitavo radno vrijeme provedu u ordinaciji, a mnogi i ne znaju gdje im radi radnik koji ima narušeno zdravlje, tvrdi Marija Zavalić, ravnateljica Zavoda.
No, zagrebački specijalisti medicine rada revoltirani su ovakvom odlukom HZZO-a, koja je stigla paralelno s limitiranjem godišnje glavarine tima u medicini rada na maksimalnih 520.000 kuna. Medicina rada dosad nije imala gornje granice pa su neki liječnici HZZO-u fakturirali i više od tog iznosa.
- I dosad smo obilazili radna mjesta, ne zato da bismo od HZZO-a dobili 150 kuna, nego zato što savjesno obavljamo svoj posao, što veoma dobro znaju svi specijalisti koji rade u praksi. Naši radnici znaju da smo to do sada radili zabadava, a uvoditi nam to kao novu uslugu koja će nam se plaćati po cijeni od 150 kuna, nije drugo nego milostinja - ljutita je zagrebačka doktorica medicine rada koja je htjela ostati anonimna. Ako netko od njenih kolega mora iz Karlovca do Plitvičkih jezera da bi obišao radno mjesto, izgubio je gotovo čitav radni dan, i to još uz sramotnu naknadu od 150 kuna, kaže ova doktorica.
Upravo limitiranje glavarine i snižavanje cijene usluge najviše su HZZO-u zamjerili i osječki specijalisti. Tako dr. Majda Šoš, iz osječkog Doma zdravlja, kaže kako je najveći problem u izjednačavanju liječnika medicine rada s liječnicima obiteljske medicine.
- Odlazak u tvrtke nije ništa novo, jer smo to radili i ranije, ali problem je u snižavanju cijena naših usluga. Prvo su nam snizili cijene za deset posto i mi smo zbog recesije na to pristali, ali sada su ih spustili za još 30 posto i uveli nam neki oblik glavarine. To je van svake pameti. Naime, naša financijska ulaganja u posao mnogo su veća od onih liječnika obiteljske medicine, jer mi u svojim ordinacijama moramo imati skupu opremu koja liječnicima obiteljske medicine ne treba. Stoga nikoga ne podcjenjujemo, ali mi ne možemo biti jednaki, zaključuje dr. Šoš. Lj.Bratonja Martinović/N.Z.Eberhard
U HRVATSKOJ MANJAK SPECIJALISTA MEDICINE RADA
Predsjednica Hrvatskog društva za medicinu rada, Azra Huršidić-Radulović, tvrdi kako je medicina rada već dugi niz godina prisutna u tvornicama, a bilo bi je i više da nije manjka liječnika. “Samo 150 timova medicine rada skrbi za 1,4 milijuna radnika, a to znači da na jednog specijalista medicine rada u Europi dolazi upola manji broj radnika nego u Hrvatskoj. Otežavajuća nam je okolnost nedovoljni broj specijalista medicine rada, što je rezultat dugogodišnje nebrige za specijalizacije mladih liječnika. Zbog toga smo preopterećeni, imamo veliki broj pacijenata i ne možemo dulje izbivati s radnog mjesta - ističe Huršidić Radulović.
Osječki specijalisti posebno su ogorčeni sniženjem cijene usluge za 30 posto i limitiranjem godišnje glavarine