Objavljeno 14. kolovoza, 2012.
Ove jeseni u planu je odlazak u Kinu nekoliko važnih hrvatskih delegacija
Samo bi Kinezi mogli kupiti autoceste u Hrvatskoj! Odnosno, monetizirati ih i dati priželjkivane dvije i pol do tri milijarde eura kako bi dobili pravo ubiranja prihoda i upravljanja nad gotovo 1.200 kilometara autocesta u Hrvatskoj, koliko je u nadležnosti Hrvatskih autocesta i "Autoceste Rijeka-Zagreb".
Ovakva procjena stiže iz nekoliko anonimnih izvora, političkih i stručnih, i vrlo je zanimljiva, to više što je Kina već odradila nekoliko sličnih investicija, a posljednju je najavila u Srbiji. Tamo je kineska tvrtka za gradnju mostova i cesta CRBC uputila državnom poduzeću "Koridori Srbije" ponudu vrijednu 2,5 milijardi eura za financiranje i gradnju dionica autoceste od Beograda do granice s Crnom Gorom. Ukupno bi se gradilo oko 270 kilometara, a sve to potvrdio je prošlog tjedna ravnatelj "Koridora Srbije" Mihajlo Mišić, koji je ponudu ocijenio vrlo atraktivnom i dodao kako je ponuda utemeljena na odluci kineske vlade o izdvajanju kredita od deset milijuna eura za projekte u jugoistočnoj Europi.
Put u Kinu
Na odgovor koliko je realan kineski interes za autoceste u Hrvatskoj trebat će pričekati još neko vrijeme, jer je Vlada tek u početnoj fazi moguće odluke o tzv. monetizaciji, odnosno tek se kreće u natječaj za izbor konzultanta, koji bi trebao dati okvir i uvjete pod kojima bi se navedeni posao mogao obaviti. Konzultant bi trebao biti izabran u prvom kvartalu 2013., nakon čega će tek uslijediti rasprava o uvjetima koncesije, ali bi se i mnogo ranije trebali dogoditi izuzetno važni razgovori predstavnika Hrvatske s potencijalnim partnerima u Kini, i to na temu realizacije kineskih investicija u Hrvatskoj. Ove jeseni u planu je odlazak u Kinu nekoliko iznimno važnih hrvatskih delegacija čiji je cilj, po prvi put, konkretno raspraviti probleme s investicijama, te Kinezima ponuditi i neka praktična rješenja, koja su dosad bila nepremostiva prepreka.
Ceste pravi test
Prije svega je riječ o modelu korištenja zemljišta s infrastrukturom za proizvodne pogone ako takav interes postoji u Kini uz korištenje niza olakšica, koje se uskoro uvode u Hrvatskoj, od umanjenja poreza sve do novčane stimulacije za svako novootvoreno radno mjesto. Pravi test kineskih namjera neće biti riječka luka ili nizinska pruga, o kojima se u javnosti najviše priča, jer tu projekti nisu ni blizu visoke faze gotovosti, već autoceste i ulaganja u gospodarskim zonama. Stoga je posve jasno da priča o monetizaciji autocesta nikako nije isključivo ekonomske prirode, nego je duboko isprepletena s geopolitičkim i strateškim interesima u odnosima Kine i Europe. Eventualnim ulaskom u monetizaciju hrvatskih autocesta Kina svakako ne bi dobila samo pravo upravljanja i naplate nego i važan utjecaj na sve odluke vezane uz autoceste u idućih 30 godina, što opet podrazumijeva i utjecaj na sva važnija pitanja vezana uz prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj.
Cijena cestarina
Stoga treba spomenuti i kineski uvjet za preuzimanje gradnje autocesta u Srbiji, da 40% radova izvode srbijanske, a 60% kineske tvrtke. Uvjet koji, prije ili poslije, može biti ponovljen i u Hrvatskoj. Isto tako, najveća bojazan ostaje u pitanju koliko će cestarina poskupjeti nakon eventualne monetizacije? Hoće li to biti kao kod koncesije za autocestu Zagreb-Macelj, koju ima Strabag, a po kilometru je danas gotovo dvostruko skuplja od ostalih autocesta u Hrvatskoj. Bili to Kinezi ili netko drugi, taj je scenarij za građane Hrvatske najgori i najopasniji, jer bi prodajom autocesta dodatni teret i dug zgodno bio prebačen na leđa korisnika, a to su većinom upravo građani RH.
Darko PAJIĆ
Englezi također daju ceste strancima
Velika Britanija također je blizu odluke o otvaranju vrata stranim investitorima za ulaganja u britansku infrastrukturu, pa bi se tako omogućilo i stranim fondovima uzimanje cesta i autocesta u višegodišnju koncesiju, što dosad nije bilo moguće. O tome je prije nekoliko mjeseci govorio i britanski premijer David Cameron, uz napomenu da država nema dovoljno novca za investicije u infrastrukturi. I tu se kao najizgledniji spominju kineski fondovi, ali je stvar još daleko od realizacije.
Javna rasprava slijedi
Hrvatskoj posve sigurno tek predstoji široka javna rasprava o monetizaciji autocesta. O upitnoj zakonitosti samog postupanja pri prodaji državne imovine prije nekoliko dana prvi je javno progovorio predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar, doduše u nešto širem kontekstu, jer su dio teme bile ne samo autoceste nego i banke, hidrocentrale i druge državne tvrtke. Lesar je zatražio da takve odluke ne mogu ići bez dozvole Hrvatskog sabora, odnosno strategije upravljanja državnom imovinom, koju Vlada nije izradila ni dostavila Saboru. Očito će to tek postati vruća politička tema u Hrvatskoj.
1.200
kilometara autocesta u Hrvatskoj u nadležnosti je HAC-a i ARZ-a
Najveća bojazan ostaje u pitanju koliko će cestarina poskupjeti nakon eventualne monetizacije