Kada je 4. srpnja raspisan natječaj za novog ravnatelja najveće zdravstvene ustanove u istočnoj Hrvatskoj, KBC-a Osijek, u kuloarima su se odmah počela izmjenjivati imena osječkih liječnika koji navodno pretendiraju na ovu poziciju.

Nekoliko dana pred zatvaranje natječaja ime prof. Joze Kristeka slovilo je za najizglednijeg budućeg ravnatelja. No, u prošli ponedjeljak sve je iznenadila neočekivana prijava uglednog mladog liječnika doc. Branimira Čatipovića. Ovaj specijalist interne medicine nedavno se vratio iz SAD-a, gdje je deset godina marljivo "skupljao" specijalistički staž u uglednim bolnicama, a danas je docent na splitskom Medicinskom fakultetu. Stoga nas je zanimalo kako ovaj "osječki Amerikanac" vidi izlaz KBC-a iz minusa od 380 milijuna kuna.

Zašto se liječnik koji ima priliku raditi u najboljim zdravstvenim ustanovama SAD-a želi baviti rješavanjem problema kakvih ima KBCO?

- Veliki je izazov provoditi reformske mjere u nekom sustavu. Osobno sam šest godina radio u bolnicama Veteran Affairs, a riječ je o trenutačno najboljem zdravstvenom sustavu u SAD-u, a koji je prije 20 godina smatran najgorim sustavom u Americi. Po uzoru na njih sličan sam program reforme ponudio i KBC-u.

Što ste ponudili u svom programu?

- Moj plan i program napisan je u vrlo općenitim crtama, jer nisam imao pristup poslovnim knjigama KBC-a. Kada sam zatražio pristup knjigama rečeno mi je da je to "suluda ideja i poslovna tajna". No, da bi se napisao specifičan plan potrebni su podatci o troškovima bolnice, strukturi radnog osoblja i slično. Pitam se o kakvoj je tajni riječ kada govorimo o javnoj instituciji koja se financira novcem poreznih obveznika. Moj plan je dakako unaprijediti zdravstvenu uslugu, te smanjiti troškove.

Nije li to program koji bi se trebao provoditi na razini cijelog Ministarstva zdravstva, a ne samo jedne bolnice?

- U Veteran Affairs je sve počelo s jednom bolnicom. Ovo bi bio pilot-program i KBC Osijek bi postao primjer.

Zašto mislite da ste bolji kandidat za ravnatelja od prof. Joze Kristeka?

- Ovo je javni natječaj i Upravno vijeće KBC-a bi moralo prema zakonu izabrati kandidata za kojeg smatraju da će napraviti bolji posao. Mogu samo reći da dolazim iz SAD-a, gdje je običaj da dovode ljude izvan matične kuće. Glavni razlog tome je što se smatra da su takve osobe neopterećene predrasudama i nemaju nikakve dogovore ni s kim.

Bolnica je u vlasništvu Vlade RH i javno je poznato da se na mjesto ravnatelja postavlja politički podobna osoba. Vi niste ni u jednoj političkoj strukturi. Jeste li sumnjali da bi to moglo zasjeniti vaše stručne predispozicije?

- Nisam ni kod koga lobirao, niti sam s bilo kim razgovarao o tom radnom mjestu. Ja sam se samo prijavio. Politička imenovanja su i dovela do situacije u kojoj se nalazi KBC Osijek. Kadroviranje prema političkim osnovama pogubno je.

No, javnost je duže vrijeme govorila o imenovanju prof. Kristeka za ravnatelja kao "riješenoj stvari". Jeste li mislili da imate šanse pored ovih glasina?

- Javio sam se s vrlo ozbiljnim namjerama i imam jako dobar program. Jasno sam Upravnom vijeću dao do znanja što ću napraviti i što neću napraviti. Ljudi svašta pričaju i to ne bih komentirao. Ako izaberu mog protukandidata bit će zanimljivo pratiti njegov rad. Njegov velik test pokazat će se pri izazovu da samog sebe imenuje novim predstojnikom Klinike za kirurgiju. Smatram da je biti ravnatelj KBC-a "full time job" i samo neozbiljan čovjek može pomisliti da uz to može biti i šef velikog odjela.

Kako komentirate činjenicu da su zamjenik ravnatelja i njegov pomoćnik za financijska poslovanje već imenovani?

- U svim normalnim institucijama ravnatelj bira sam ili sudjeluje u biranju svojih pomoćnika. Ne poznajem dr. Borzana i gosp. Lamzu, ali činjenica je da je dr. Borzan suprug poznate političarke i sve skupa djeluje kao jako loš nepotizam. Ako bih ja postao ravnatelj KBC-a, tražio bih od Upravnog vijeća i ministra reevaluaciju situacije.