Novosti
NOVO VODSTVO HDZ-A BIRALO 2.017 IZASLANIKA

Tomislav Karamarko predsjednik HDZ-a
Objavljeno 21. svibnja, 2012.
Predsjednika HDZ-a u drugom krugu biralo se noćas između Karamarka i Kujundžića

ZAGREB - Tomislav Karamarko novi je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice. Naime, u drugom krugu izbora za predsjednika stranke Karamarko je dobio 971, a Milan Kujundžić, najveće iznenađenje izbora, 860 glasova izaslanika. Ljudi novog predsjednika osvojili su i većinu čelnih funkcija u HDZ-u.

Gotovo pet mjeseci dinamični izbori u HDZ-u zaokupljali su medijsku pažnju, a onda je jučerašnji sabor bio zapravo dosadna manifestacija. Puno je bilo praznog hoda, a vrlo malo pravog političkog sadržaja kojim je HDZ trebao poslati poruku javnosti da je ipak riječ o stranci koja ima sve argumente za brzi povratak na vlast.

Nakon što se petero predsjedničkih kandidata predstavilo izaslanicima, u 13 sati je počelo glasovanje i stanka u radu sabora koja je trajala četiri sata. Za to se vrijeme, osim punjenja glasačkih kutija, nije doslovno ništa događalo.

Promjene stranačkog Statuta usvojene su jednoglasno, nitko od 2.017 prisutnih izaslanika, od 2.143 pozvanih, nije se javio za raspravu. Ukratko, u Statut je unesena odredba prema kojoj će se buduće predsjednike HDZ-a birati neposredno, prema načelu "jedan član, jedan glas", više se iz stranke neće moći brisati članove, a ukinuta je institucija počasnog predsjednika. Nakon što je Statut ekspresno izmijenjen, Jadranka Kosor podnijela je izvješće o svojem radu nakon što je na saboru 2009. aklamacijom izabrana za predsjednicu. Ona je isključivo govorila o postignućima vlade kojoj je ona bila predsjednica i opstrukciji opozicije. Na potez su onda došli kandidati za predsjednika, a rasprava o izvješću još aktualne predsjednice započela je tek po završetku glasovanja, dakle pet sati nakon izvješća?!

Najveći pljesak Kujundžiću

“Vi ćete danas u HDZ vratiti predsjednika Tuđamana i zauvijek reći zbogom djelima i kadrovima Udbe, Stjepana Mesića i Ive Sanadera”, rečenica je iz predstavljanja Milana Kujundžića koja je najviše odjeknula među izaslanicima. Oni su euforično reagirali na taj dio Kujundžićevog govora, i bio je to najjači pljesak kojeg je dobio bilo koji od kandidata. Oduševio je Kujundžić kolege i obećanjem da Hrvatska više nikada neće imati predsjednika bezbožnika, čime je aludirao na sadašnjeg šefa države Ivu Josipovića koji se izjašnjava kao agnostik. Spomenuo je i da je u HDZ-u izdan Tuđman i da je "krenulo sa svjedočenjima, dilanjem transkripata i pričanjem viceva, a onda došla krađa novca." “Užas”, zgražao se Kujundžić.

Ali nije šibao samo čelnike HDZ-a koji su "stranku doveli na stup srama", grmio je i o "lopovima iz HNS-a, IDS-a i SDP-a." “Oni su sveci, a mi i naša djeca smo lopovi. Dosta je toga”, upozorio je Kujundžić.

Prije njega svoj govor pročitao je Tomislav Karamarko. I njemu se u nekoliko navrata snažno pljeskalo, ali ne takvim intenzitetom kao Kujundžiću. “Izgubili smo izbore i povjerenje naroda, a naši članovi samopouzdanje. HDZ i Hrvatska su danas zapušteni i stoga je nužan zaokret u stranci. Potrebna nam je nova hrvatska neovisnost utemeljena na modernom domoljublju”, ustvrdio je Karamarko. Naglasio je da Hrvatskom ne smiju upravljati nesposobni i "oni koji je nikada nisu željeli." “Nama se umjesto Tuđmana i branitelja nude ikone potrošene i pogubne lijeve ideologije. Moramo prekinuti hrvatsku šutnju, HDZ se mora vratiti izvorima, Hrvatsku moramo vratiti u HDZ, a HDZ Hrvatskoj”, rekao je Karamarko.

Karamarko se obvezao da će u slučaju pobjede već nakon lokalnih izbora u proljeće iduće godine raspisati nove izbore za predsjednika stranke u kojima će svaki član dobiti pravo glasa.

“Prema novoj hrvatskoj neovisnosti”

“Dajte mi svoj glas i uz božju pomoć krenimo prema novoj hrvatskoj neovisnosti”, zaključio je Karamarko.

Jadranka Kosor nagovarala je izaslanike da je podrže podsjećenjem kako ju je na saboru 1995. Tuđman predložio za potpredsjednicu HDZ-a. “Rekla sam mu da ću časno i pošteno služiti stranci i Hrvatskoj”, pohvalila se Kosor. Dala je naputke izaslanicima kakvu bi osobu trebali izabrati. “Birajmo one koji nikada nisu sudjelovali u zatiranju Tuđmanovih vrijednosti, koji mogu jasno reći što su radili u vrijeme Domovinskog rata i što su radili za generale i branitelje. Jesu li im pomogli? Ja jesam! Pozdravljam i ovom prilikom generale Gotovinu i Markača koji će opet biti s nama”, govorila je Kosor. Svoje stranačke kolege upozorila je i da ne biraju "one koji će HDZ gurnuti na marginu radikalnog desnog spektra." Kosor je replicirala i Karamarku ističući kako "nije istina da su članovi izgubili samopouzdanje, a da su HDZ i Hrvatska zapušteni." “Iduće godine ulazimo u EU, zar to nije fantastično postignuće?” zapitala se Kosor.

Iako su se i oni pozivali na HDZ-ovu "slavnu prošlost i utemeljitelja Franju Tuđmana", o budućnosti su najviše pokušavali govoriti Darko Milinović i Domagoj Milošević. Vjerojatno su i zato njihova izlaganja prilično mlako primljena. Posebno je teško bilo Milinoviću koji je na red došao poslije zapaljivog Kujundžića, a dobar dio govora posvetio je modernom domoljublju i obećanju da će Hrvatska postati gospodarski i politički lider u regiji. Milinović je čak spomenuo i postmoderno društvo i izazove koje ono donosi za brak, obitelj, vjeru, ali izaslanicima to jučer nije bila omiljena tema. Posljednji je, prema redoslijedu utvrđenom na osnovi abecede, bio Milošević. Dnevnim redom bilo je određeno da svaki kandidat za predsjednika ima deset minuta za predstavljanje izaslanicima. Nakon što je Karamarko govoreći kao prvi premašio taj termin za četiri minute, predsjedajući u tom trenutku Ivan Šuker samoinicijativno je ostalim kandidatima dopustio da govore 14 minuta.

No, Miloševiću je bilo dovoljno tek nešto više od osam minuta. “Želimo HDZ-ovcima vratiti ponos i pobjednički duh. Svi, pa i ja, spominjemo Franju Tuđmana, ali je li dosta samo ga spominjati? Treba pokušati razmišljati kao on, imati unaprijed viziju. Ne možemo birati novog Tuđmana jer je on jedan i neponovljiv, ali trebamo birati one koji će osigurati nova radna mjesta”, pokušavao je Milošević HDZ-ovce okrenuti prema budućnosti, ali bez naročitog uspjeha.

Dražen CIGLENEČKI/Jagoda MARIĆ
Malo gostiju

Nije bilo glamuroznih gostiju na jučerašnjem saboru HDZ-a. Stranci koja se u vrijeme Ive Sanadera voljela pohvaliti gostima iz sestrinskih stranaka iz inozemstva jučer je tek glavni tajnik Europske pučke stranke Antonio Lopez Isturiz poslao videoporuku podrške. Ni domaću političku scenu nisu predstavljali ljudi koji imaju veliku snagu. Tako su na saboru bili Branko Hrg, predsjednik HSS-a, stranke koja ima jedan mandat, Danijel Srb, predsjednik HSP-a, stranke koja nije u parlamentu, predsjednica DC-a Vesna Škare Ožbolt, a stigli su i predstavnici dva HDZ-a iz inozemstva.

Osumnjičenici i osuđenici

U Lisinskom se nije moglo pobjeći od HDZ-ovih afera. Osim što su i sami izaslanici ispijajući kave i družeći se po hodnicima najradije komentirali najnovije slučajeve, u dvorani se moglo vidjeti i same osumnjičenike, pa i osuđenike, pa je bilo nemoguće zaboraviti po čemu je HDZ došao u prvi plan u posljednjim mjesecima. Tako je u dvorani među izaslanicima svoje mjesto našao i Neven Jurica koji je odslužio kaznu zbog pronevjere javnog novca. Bio je tu i dvojac vezan uz aferu Planinska Petar Čobanković i Stjepan Fiolić, te Ratko Maček kojem se sudi u slučaju Fimi medije.

Rojs napao Jandrokovića

Dok je Gordan Jandroković na ulazu u dvoranu novinarima objašnjavao zašto Tomislav Karamarko najbolje može obnoviti vrijednosti i ideologiju HDZ-a, u razgovor je "uletio" Ljubo Ćesić Rojs te ustvrdio da ni jedan kandidat ne može obnoviti vrijednosti HDZ-a, a Jandrokoviću je kazao da on takve stvari ne može ni tumačiti jer je do jučer bio Sanaderov čovjek. “Kad sam ja u Saboru govorio da je Ivica Sanader kriminalac i da hrvatskom vladaju tri kraka organiziranog kriminala, tebe je Sanader posalo da me napadaš”, grmio je Rojs na Jandrokovića. Ovaj je pak pokušao objasniti da to nije bilo tako, ali Rojs to nije ni slušao.

Najčitanije iz rubrike