Objavljeno 10. svibnja, 2012.
Društvo za plastiku i gumu upozorava da će se naplatom postići jedino - bogaćenje trgovaca
Vezani članci
NOVI ZAKON O OTPADU HRVATSKA STOPAMA NJEMAČKE I ŠVICARSKE
ZAGREB - Novi Zakon o otpadu, koji uvodi selekciju otpada u kućanstvima, uskoro će se naći na Vladi, zajedno s pravilnicima, koji će zakon provoditi u praksi. Jednim od tih pravilnika, kako doznajemo, ministrica Mirela Holy uvest će u trgovine, ali i na tržnice, naplatu jednokratnih, tankih plastičnih vrećica, koje se sada dijele besplatno i služe, primjerice, nošenju voća i povrća. Koliko će te male vrećice koštati, u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode za sada ne otkrivaju, kao ni to kako će se naplata vrećica kontrolirati na tržnicama, u mesnicama, kod dostavljača hrane i na desetinama drugih mjesta, na kojima se sada dijele besplatno.
Naplatom i tih vrećica Ministarstvo želi destimulirati njihovu, po mnogima ekološki upitnu upotrebu. Prema računici ekoloških udruga u Hrvatskoj, kad bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla gotovo 200 milijardi plastičnih vrećica manje. Reciklira ih se ni jedan posto, ostalih 99 posto završava u vodama, gdje ubijaju na stotine tisuća životinja, koje ih zamijene za hranu, napominju u udruzi “Prijatelji životinja”. Samo jedna platnena torba zamijeni i do tisuću plastičnih vrećica, kažu.
Zagovornici vrećica, s druge strane, imaju svoje brojne argumente zašto ih ne naplaćivati. Proizvodnja plastičnih vrećica je, kažu u Društvu za plastiku i gumu, manje štetna za okoliš od proizvodnje platnenih i papirnatih vrećica. Potonje, za razliku od plastičnih vrećica, u Hrvatskoj niti nema, što znači da će zbog povećanog uvoza papira i platna doći do ukidanja radnih mjesta u proizvodnji plastičnih vrećica. Naplatom jednokratnih plastičnih vrećica, čija proizvodnja stoji oko pet lipa za komad, kažu zagovornici plastike, obogatit će se oni koji ih budu prodavali građanima, makar i za samo pet lipa više. Građani će ih kupovati jer, kažu u Društvu za plastiku i gumu, papirna i plastična ambalaža ne mogu poslužiti nošenju mokrog povrća s “placa” i slično. Supermarketi britanske tvrtke “Tesco” objavili su, primjerice, da im je prodaja vrećica za smeće porasla za čak 400 posto otkad je na jednokratne plastične vrećice u Irskoj uvedena taksa jer sada u vreće za smeće ljudi umataju vlažnu hranu. Kako zaključuju “plastičari”, ne zagađuju okoliš vrećice, nego ljudi koji ih tamo bacaju, a druga plastična pakiranja, koja se ne oporezuju, čine daleko veći otpad. Potrošnja plastike u Hrvatskoj iznosila je 2010. godine oko 300 tisuća tona, od čega oko 2.500 tona u plastičnim vrećicama.
Bojana MRVOŠ PAVIĆ
IPAK NIŠTA OD ČIPIRANIH VREĆA ZA SMEĆE
Novi Zakon o otpadu od jedinica lokalne samouprave tražit će da izgrade “zelene otoke”, na kojima će građani moći primarno selektirati otpad, a ostalo, što se selektirati ne može, odlagat će se u zajedničke kontejnere. Kako se neslužbeno može čuti, ministrica Holy odustala je od uvođenja čipiranih vreća za smeće, u koje bi se takav, neselektirani otpad bacao jer su i sami čipovi skupi, elektronički otpad. Tako će se neselektirani otpad vjerojatno odlagati u običnim vrećama za smeće, u čipirane kontejnere, a odvoz će se naplaćivati prema broju pražnjenja kontejnera. Stanari čija se kanta prazni, recimo, jednom tjedno jer otpad selektiraju, plaćat će manje od onih koji budu manje i selektirali.
300
tisuća tona iznosila je potrošnja plastike u Hrvatskoj 2010. godine
Samo jedna platnena torba zamijeni i do tisuću plastičnih vrećica, kažu u udruzi “Prijatelji životinja”