Zakonom o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi ona se izdvaja iz Hrvatske poljoprivredne komore te postaje samostalna, javna ustanova.

Predsjednik HPK Matija Brlošić ogorčen je odnosom države prema Komori, te najavljuje nove korake kako bi ovo krovno udruženje seljaka preživjelo.

- Što se tiče javne poljoprivredne savjetodavne službe mogu samo reći "kako došla tako otišla". Budući je država financirala njezin rad u cijelosti s oko 40 milijuna kuna iz državnog proračuna, ne vidim problem oko njezina izdvajanja. Oni su imali poseban račun, sredstva su bila strogo namjenska. Ako je država davala gro novca, ne vidim problem u tome da ga ona i kontrolira. Iako, valja napomenuti, da je HPK do novca koji su seljaci davali kao članarinu, prošle godine izdvojila tri milijuna kuna koje je dala savjetodavcima za subvenciju putnih troškova i slično, kaže Brlošić.

"HPK smatra da nije korektno što su Vlada i Sabor donijeli ovakav zakon, jer se izmjene zakona odnose na članstvo u Komori, gdje se novim zakonom članstvo svodi na dobrovoljno. Komora je registrirana kao i sve ostale komore prema Zakonu o komorama, i imamo ih u Hrvatskoj registriranih 20, 30, i sve imaju obvezno članstvo. Nije korektno ovo što se nama događa, i smatramo to presedanom. Mi nismo protiv toga da članstvo bude dobrovoljno, ali neka to onda bude u slučaju svih komora, a ne samo HPK, ističe Brlošić, te dodaje.

"Svaki mjesec ćemo upozoravati Vladu i tražiti da ide s istim Zakonom o izmjenama za ostale komore. Ne učini li ona to, bit će to zaista presedan i potvrda da Vlada ima različite kriterije za različite grupe građana", ogorčen je Brlošić.

- Novi zakon je izišao, mi ćemo se morati po njemu ponašati. Izmjenit ćemo Statut, obići sve seljake od reda po županijama, pokušati ih uvjeriti da je poljoprivredna komora nešto što će sigurno nakon ulaska u EU biti nužno i potrebno. Imamo svježi primjer iz prosvjeda mljekara. Kod njih je doslovce došlo do raspada seljačkog udruživanja i vidimo što se događa, a vidimo i kako se isplaćuju poticaji. Izuzetno će biti važno da u EU seljaci imaju jedno krovno udruženje poput HPK koje će moći sa svojim radom biti u Europi. U Bruxellesu će se sve odluke donositi, ne budemo li tamo sigurno je da nam neće biti dobro, zaključuje predsjednik HPK.

"Nadam se da će Komora i na dobrovoljnoj bazi imati svoje članstvo. U početku možda ne toliko brojno kako je to bilo dok je bilo obvezatno, na papiru je bilo oko 190.000 ljudi, a članarinu je plaćalo negdje oko 95 do 96 tisuća ljudi. Moja su očekivanja da će u početku biti nekoliko tisuća članova, iako su izmjene zakona prilično nekorektne.

Ondje se doslovce kaže da se u roku od mjesec dana seljaci koji se ne budu izjasnili da žele biti članovi Komore, automatski brišu iz članstva. To je apsolutno nekorektno od onoga tko je pisao zakon.

Ovo je očito jedna dobro osmišljena igra da se jedan oblik organiziranosti seljaka na neki način pokuša destabilizirati", zaključio je Brlošić.