Tek sada, kada su počele završne pripreme na konačnom ustroju Hrvatske poljoprivredne komore, počele su se ozbiljnije javljati seljačke udruge i pojedinci navodeći niz propusta i nelogičnosti prilikom izbora Skupštine i Upravnog odbora, sve do tvrdnji da takva organizacija hrvatskoj poljoprivredi nije potrebna te kako će služiti samo za "uhljebljivanje" velikog broja službenika.
O ustrojavanju nove komore, članstvu i članarinama te pitanju svrsishodnosti jedne takve organizacije razgovarali smo s predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore Darkom Grivičićem, bivšim predsjednikom Hrvatskog seljačkog saveza, kojega je kasnije zamijenio Željko Mavrović.
Hrvatska poljoprivredna komora je samostalna, neovisna, stručna i poslovna organizacija koja je osnovana s ciljem promicanja, zaštite i zastupanja interesa članova Komore, pružanja potpore članovima u svrhu unapređenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog prostora, promicanja vrijednosti i važnosti očuvanja i unapređivanja poljoprivrede i ruralnog prostora u ukupnom društveno-gospodarskom razvitku zemlje. Kruži priča, međutim, da je Komora osnovana kako bi Vlada imala samo jednog pregovarača koji bi amortizirao prva nezadovoljstva poljoprivrednika?
- Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori zapravo je dana mogućnost jednom značajnom i, rekao bih, za hrvatsku budućnost presudnom segmentu gospodarstva da se organizira na jednom mjestu te s pozicije zajedničkih interesa nastupa prema drugima. Bilo bi bitno shvatiti da Poljoprivredna komora nije interes hrvatske Vlade ili bilo koga drugoga, nego upravo nas poljoprivrednika. To najbolje osjetimo mi koji imamo zadatak napisati statut i druge akte, odnosno, organizirati rad Komore, jer uz sva obećanja i lijepe riječi prepušteni smo u potpunosti sami sebi i ni od koga nismo dobili nikakvu financijsku ili bilo koju drugu pomoć, niti je ona predviđena. Na skupštini nam je obećano da ćemo dobiti prostor, telefon i računalo u Ministarstvu poljoprivrede, ali do dana današnjeg od toga ništa. Tako da se tajnik, ja i svi ljudi u Upravnom odbor snalazimo sami, sami pišemo statut i sve druge akte. Trenutno je naš najozbiljniji problem, sada kada moramo sazvati novu skupštinu, gdje ćemo skupštinu sazvati, kako platiti prostor i ostale troškove koje moramo financirati. Već iz ovoga dobronamjeran čovjek shvaća koliko nas Vlada voli i koliko ima interes da postojimo.

Komora će zaživjeti za pola godine
Do 22. veljače Upravni odbor mora predložiti Statut komore. Je li on već napisan? U najavama stoji da će Statut pokušati objediniti sve ono što se zove hrvatska poljoprivreda, proizvodnju i prehrambenu industriju, pretpostavke za uključivanje u odnose prema Europskoj uniji, pomoć udrugama i tako dalje. Što to konkretno znači?
- Statut nije taj koji će objediniti hrvatsku poljoprivredu i prehrambenu industriju, niti će nas uključiti u razgovore s Europskom unijom, već treba biti dovoljno širok da nam da mogućnost za sve to. Poljoprivredna komora kroz svoja tijela mora odgovoriti na sve izazove vremena u kojem živimo i nametnuti svim institucijama upravo sebe kao faktor koji je presudan u hrvatskoj poljoprivredi.
Može li Komora zaživjeti za šest mjeseci, kako ste najavili?
- O tome koliko svi zajedno, mi u rukovodećim tijelima i drugi poljoprivrednici, budemo komoru već sad, prilikom ustroja, doživljavali kao svoju i shvatili njezin značaj, ovisit će i tempo kojim će komora preuzimati odgovornost na sebe. Optimist sam i duboko sam uvjeren da se to može dogoditi za šest mjeseci.
Kakav je dogovor s Obrtničkom i Gospodarskom komorom? Mnogi poljoprivrednici su već članovi jedne ili čak obje komore? Kome će se morati prikloniti?
- Gospodarska i Obrtnička komora organizacijski su oblici komorskog udruživanja. To znači da i u jednoj i drugoj komori imamo frizere, brodogradilištarce, građevinare pa i poljoprivrednike. Poljoprivredna komora je strukovni oblik udruživanja hrvatske poljoprivrede gdje je dana mogućnost da na jednom mjestu hrvatski poljoprivrednici definiraju one ciljeve koji su im značajni i koje će onda svi zajedno pokušati ostvariti. Obavio sam razgovor i s jednima i drugima upravo na temu članstva i članarine, gdje mi je bila želja da podijelimo njihov komorski doprinos jer bismo tako izbjegli nove namete. Međutim, oni uz sve dobre želje, kao i želju za suradnjom, nisu spremni s nama podijeliti svoju članarinu i komorski doprinos. Zato ćemo biti prisiljeni uvesti članarinu koja će zasigurno imati nekoliko kategorija ili razreda, gdje će najmanji plaćati samo simboličnu cijenu.
Kakva članarina, što to zapravo znači?
- U Upisniku poljoprivrednih proizvođača upisano je njih 190.000, od kojih 100.000 ne ostvaruje nikakva prava na poticaje. Približno 70.000 proizvođača dobiva 24.000 kuna poticaja, a samo njih oko dvadeset tisuća je u sustavu PDV, što znači da ostvaruju prava na veće potpore. Predložit ćemo Skupštini da kriterij za razrez članarine bude visina poticaja - od simboličnih 100 kuna za najveći broj poljoprivrednika koji ne dobivaju poticaje do 2.000 kuna za najveće proizvođače.

Ako su uspjele druge komore, i mi ćemo
Što Hrvatska poljoprivredna komora u konačnici, kada bude do kraja ustrojena, kao najlegitimniji predstavnik hrvatske poljoprivrede do sada, može učiniti da poljoprivreda zaživi punim plućima?
- Poljoprivredna komora je zaista najlegitimniji predstavnik hrvatske poljoprivrede. Mogućnost da za nju glasaju i budu birani imat će svi upisani u upisnik poljoprivrednih proizvođača. U hrvatskom gospodarstvu postoje organizirani lobiji, pa čak i organizirani kroz zasebno komorsko udruživanje, kao što su odvjetnička ili veterinarska komora, koji su uspjeli vlastite interese nametnuti hrvatskoj Vladi, odnosno resornim ministarstvima i ishoditi za svoje članove povoljnije zakone i pravilnike, a sve u cilju uspješnijeg obavljanja njihovog posla. Upravo u tom segmentu, znači predlaganja određenih zakona, i iniciranja za promjene određenih podzakonskih akata i pravilnika, vidimo mogućnost za pomoć poljoprivredi. Ono na čemu ćemo zasigurno raditi ove godine je pomoć našim poljoprivrednicima u kandidiranju prema fondovima Europske unije.
Pozvali ste sve one koji se bave poljoprivredom da se aktivno uključe u rješavanje problema. Kako oni to mogu učiniti?
- Svi oni koji se žele aktivno uključiti u rješavanje problema u poljoprivredi, kroz Hrvatsku poljoprivrednu komoru to su i učinili.

Goran GAZDEK