Objavljeno 4. svibnja, 2012.
Vezani članci
VJERSKE ZAJEDNICE NE ŽELE HITNU PROCEDURU:
Umjesto staložene i stručne rasprave, donošenje Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, s ozbirom na osjetljivost teme, izazvalo je mnoge prijepore, snažne emocije i veliku medijsku pozornost.
Uglavnom kompaktno hrvatsko društvo podijelilo se oko tog važnog pitanja koje se, u prvom redu, tiče tzv. djece iz epruvete te njihovih potencijalnih roditelja - genetskih prethodnika, kada su posrijedi darovatelji spolnih stanica, odnosno zametaka.
Na jednoj strani su vladajući koji su izašli u javnost s nacrtom prilično liberalnih rješenja, od kojih su poslije dijelom odustali, kao i nevladine udruge mladih majki, feministica i lezbijki, koje su prvotni vladin prijedlog snažno poduprle. Uz njih je stao i dio medicinske struke. Vlada premijera Milanovića posegnula je za neobičnom taktikom, odlučila je zakon koji uređuje osjetljivu materiju te dotiče najsloženija medicinska, etička i filozofska pitanja, donijeti po hitnom postupku. Osnovna namjera te ne baš dobronamjerne i demokratske političke geste bila je izbjegavanje široke javne rasprave. Svojevrsnim, zakonodavnim blickrigom htjelo se "uhvatiti na spavanju" konzervativni dio civilnog društva, u prvom redu Katoličku crkvu i bliske nevladine udruge te zakon donijeti po ubrzanom postupku, opravdavajući to interesom mladih majki i očeva da što prije ostvare roditeljstvo, uz pomoć medicine, prema uvjetima iz novog liberalnijeg zakona. No ubrzo se dogodilo ono što u Vladi nisu očekivali. Katoličkoj crkvi, u uvjeravanju da embrij nije tek puka "nakupina stanica" pogodna za višegodišnje zamrzavanje i druge manipulacije, pridružile su se i sve važnije vjerske zajednice, uključujući i pravoslavce, muslimane, protestante i židove. Peticijom se oglasio i dio katolički orijentiranih liječnika.
Sukob između Vlade i dijela javnosti koji ne podupire nacrt Zakona nepotrebno je u eskalirao u ideološki okršaj ljevice i desnice, kakav već dugo nije viđen. Pitanje medicinski potpomognute oplodnje stavljalo se čak i u kontekst još jedne kontroverze - odustajanja od pokroviteljstva u Bleiburgu.
Na posljetku je Vlada razumno odustala od hitne procedure, skrivanja zakonskog nacrta od očiju javnosti i nakane da svoje stajalište "gay is O.K." (odnosno, otvaranje mogućnosti da lezbijke mogu ostvariti pravo na umjetnu oplodnju) ugradi u zakon. Prijedlog Zakona osvanuo je ipak, dostupan svakome, na internetu, pa zainteresirani mogu sudjelovati u javnoj raspravi ravnopravno. Pitanje umjetne oplodnje prevažna je stvar u zemlji sa čak 70.000 neplodnih parova i natalitetom u padu.
Draško CELING
Gdje će završiti 10.000 embrija?
Čija su prava i interes prioritet? Udruge majki, feministica i lezbijki tvrde da prednost ima pravo na roditeljstvo. Crkva i nevladina udruga “I ja sam bio embrij” pitaju što je s pravima embrija, ističući da život počinje začećem. Zagovornici prava neplodnih parova i žena prosvjeduju zbog odredbe da donori spolnih stanica ne smiju biti anonimni, te da će roditelji morati obavijestiti djecu da su začeta umjetnom oplodnjom, ne obazirući se na primjedbe da bi u suprotnom RH ubrzo mogla postati poligonom za masovni nehotični incest. Udruga Roda je razočarana što je broj oplođenih jajnih stanica ograničen na 12. Liječnici upozoravaju da nema smisla gomilati prekobrojne embrije - procjenjuje se da je u Hrvatskoj uskladišteno više od 10.000 zamrznutih embrija koje nitko ne želi. Mogućnosti manipulacije i njihove prodaje u inozemstvo radi znanstvenih istraživanja su velike.
Socijalna neplodnost
Među razočaranima Prijedlogom zakona je i Ženska mreža Hrvatske, tvrdeći kako kako "medicinski pomognuta oplodnja nije samo metoda za liječenje neplodnosti nego i pomoć ženama bez partnera i ženama koje žive u istospolnim zajednicama da dobiju dijete". Drugim riječima, lezbijska populacija, a naročito aktivistice iz udruge Kontra, nadale su se da bi ih novi zakon mogao tretirati isto kao i žene (i muškarce) koje boluju od neplodnosti. Medicina u Švedskoj poznaje dijagnozu tzv. socijalne neplodnosti (u literaturi poznata kao "social factor infertility") koja se primjenjuje na lezbijke koje žele umjetnu oplodnju.
70.000
neplodnih je parova u Hrvatskoj, a natalitet je padu, pa je pitanje umjetne oplodnje prevažna stvar