Objavljeno 23. travnja, 2012.
Prije sredine sljedeće godine nećemo vidjeti rast broja zaposlenih u Hrvatskoj
Pred ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem jedan je od najzahtjevnijih poslova u novoj vladi. S Mrsićem razgovaramo o njegovim prvim potezima i planovima.
Jedna od vaših ideja koja je izazvala veliku pozornost javnosti bilo je upravo zapošljavanje mladih?
- Cijela polemika oko zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, čemu bi bolje odgovarao naziv stažiranje, krenula je zato što se zakon nije pročitao do kraja pa su se javljale različite interpretacije. Primjerice, jedan od naslova u medijima bio je: "Mladi će raditi 12 mjeseci bez plaće!". To je netočno, jer nikada nije bila intencija napraviti model prema kojem mladi neće biti plaćeni za svoj rad. Osim toga, ova mjera nije nova, ona već dulje vrijeme postoji i u Hrvatskoj i u Europi. To je mjera koja omogućava mladim ljudima stjecanje radnog iskustva, jer smo prema rezultatima istraživanja, ali i mailovima koje smo dobivali, detektirali da je jedan od glavnih problema kada se natječu za posao upravo nedostatak godine dana radnog iskustva.
Čini se da u Hrvatskoj ne možemo pobjeći od jednog fenomena - kada takvih mjera nema onda svi kritiziraju, a kada ih se konačno pokuša uvesti onda se traži dlaka u jajetu?
- Ovo je nešto što i Europa prepoznaje. Prije nekoliko dana EU je pokrenula veliku kampanju pod nazivom "Stvaramo poslove", što znači da i oni prepoznaju problem koji mi imamo. S tom razlikom što smo mi napravili iskorak proširivši broj zanimanja na koji se ova mjera odnosi i broj poslodavaca koji je mogu koristiti. Za razliku od Europe, u našem prijedlogu predviđena je naknada od 1.600 kn. U tu mjeru je 2011. bilo uključeno približno 5.000 mladih, ali je ona bila ograničena na javnu upravu i zanimanja za koji je trebao stručni ispit. Međutim, jedan ekonomist neće imati mnogo koristi od položenog državnog ispita ako se neće zaposliti u državnoj upravi. S druge strane oni se nisu ni mogli zaposliti, jer je bila na snazi zabrana zapošljavanja u državnoj upravi. Ovo je prilika mladima, jer odlaze kod dobrih poslodavaca, onih koji isplaćuju plaće i doprinose, a poslodavac koji će sudjelovati u programu ne smije dati poslovno uvjetovani otkaz. Mladi potpisuju ugovor o radu kojim su zaštićeni kao i drugi djelatnici tvrtke, samo bez plaće, jer će 1.600 kuna dobivati preko Zavoda. Takva osoba ima pravo na godišnji odmor, dnevni odmor i dnevnice ako negdje putuje.
Od 1. svibnja doprinosi - obvezni
Bilo je prigovora da se time devalvira cijena rada?
- Znamo da 1.600 kuna nije iznos od kojeg se može živjeti, no alternativa je biti na burzi i čekati da se otvore radna mjesta, a radnih mjesta nema i neće ih još dugo biti. Želja nam je da sljedeće godine tih 1.600 kuna podignemo na razinu minimalca. No, moramo voditi računa o gospodarskom trenutku.
Sve vlade pokušavale su suzbiti sivu ekonomiju koja guta čak 17 posto BDP-a i ni jednoj to nije uspjelo. Može li ova u tome uspjeti?
- To je zaista teško, ali moramo krenuti, jer ona stvara nelojalnu konkurenciju prema tvrtkama koji sve uredno isplaćuju. Zadaća je države osigurati uvjete da svi budu u jednakom položaju, a onda je na poslodavcu da svojim iskustvom, radnicima i proizvodom konkurira na tržištu. Mi imamo deset milijardi nenaplaćenog poreza i deset milijardi nenaplaćenih doprinosa. Regos ima informaciju o uplaćenim doprinosima za mirovinsko osiguranje, dok Porezna uprava ima informaciju koliko je tvrtka uplatila poreza i doprinosa, ali na razini tvrtke, ne na razini osobe. U tijeku su razgovori kako bi se to objedinilo u jedan obrazac pa ćemo imati informaciju za svakog radnika koliko je uplaćeno plaća, doprinosa, prireza, poreza i svih drugih davanja - jubilarne nagrade, topli obrok. Taj jedinstveni obrazac omogućio bi bolju kontrolu sustava. Imamo i OIB koji je također vrlo moćno oružje u kontroli poreznih davanja i s ta dva mehanizma imat ćemo bolji uvid u stanje.
Zašto tek danas Hrvatska uvodi sustav prema kojem se plaća ne može isplatiti bez uplaćenih doprinosa i poreza?
- To treba pitati prijašnje vlade. Mi smo donijeli uredbu koja će krenuti s 1. svibnja - nema isplate plaća bez isplate doprinosa i obrnuto! Kada zaživi jedinstveni obrazac onda nam ta uredba više neće trebati, jer će sustav odmah detektirati one koji ne izvršavaju svoje obveze.
Poslodavci će čekati šest mjeseci
Hoćete li ići u izmjene Zakona o minimalnoj plaći?
- Bilo kakve izmjene Zakona o minimalnoj plaći moraju biti stvar dogovora svih socijalnih partnera. Trenutačno su u javnosti samo stavovi sindikata koji su pokrenuli inicijativu. Ne bih licitirao hoće li se minimalna plaća podići i koliko, jer još nismo počeli razgovarati o tome. Treba sagledati i što bi to značilo za ekonomiju. Jer ako podignemo minimalnu plaću ugrožavamo nisko akumulativne grane kao što su tekstilna industrija i industrija prerade drva i tjeramo ih u gubitak. To je osjetljivo pitanje, treba sjesti i razgovarati.
Kada građani mogu očekivati zaustavljanje trenda rasta nezaposlenosti?
- Rast broja nezaposlenih posljedica je gubitka radnih mjesta i toga što se za mlade ljude s fakultetom ne otvaraju nova radna mjesta. No, važniji je broj zaposlenih. Svakodnevno gubimo 100 radnih mjesta i taj broj stalno pada. Počet ćemo izlaziti iz krize kada broj zaposlenih počne rasti i ne bude ovisan o sezonskom zapošljavanju. Ide sezona i nezaposlenost će opet padati, ali onda ćemo u listopadu imati rast. Kad se pokrene gospodarstvo i dođe do rasta BDP-a, trebat će još šest mjeseci da broj zaposlenih počne rasti, jer će poslodavci još jedno vrijeme potrebu za povećanjem posla kompenzirati s postojećom radnom snagom. Tek kad vide da je rast konstantan počet će otvarati radna mjesta. Prema mojoj procjeni, prije sredine 2013. nećemo vidjeti rast broja zaposlenih.
Dražen BOROŠ
Ljudi od 35 godina bez dana staža
Poražavajuće je da mi danas imamo ljude s 35 godina koji su završili fakultet prije desetak godina, a nemaju ni dana radnog iskustva. Svakodnevno dobivamo po desetak mailova u kojima se upravo spominje taj problem. Svuda se traži radno iskustvo i upravo zato željeli smo mjerom zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa pomoći mladim nezaposlenim osobama s fakultetom, kojima treba godina dana iskustva da mogu uopće kandidirati za posao. Mjera je namijenjena i obrtnicima koji imaju naučnike, jer obrtnici danas teško zapošljavaju mlade ljude jer nemaju sredstava.
Na jednog zaposlenog - 1,19 umirovljenika
- Kako do pravednog i održivog mirovinskog sustava, također je tema koja vas čeka?
- Sustav je siguran, što znači da će se mirovine normalno isplaćivati. No, pitanje jest je li dugoročno održiv, i to iz dva razloga. Jedan je što smo reformu otprije 10 godina nasilno zaustavili 2003. i sustav se nije razvijao kako je zamišljen. Danas smo već trebali izdvajati 10 posto za drugi stup. S druge strane broj zaposlenih pada i danas na jednog umirovljenika ide 1,19 zaposlenih. To je teško održivo. Sustav se održava ponajviše zbog transfera iz proračuna. Dakle, moramo otvoriti mnoga pitanja - od održivosti prvog stupa, mirovinskog staža i transparentnosti sustava do izdvajanja u drugi stup i treći stup. Ono što svakako ne želimo jest to da izdvajanje u drugi stup ide na račun plaća i smanjenja izdvajanja u prvi stup.