OSIJEK - Prijedlog Miranda Mrsića, ministra rada i mirovinskog sustava, koji u izradi novog zakona o poticanju zapošljavanja predviđa ideju “stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa”, očekivano je podijelio javno mnijenje. Dok jedni pozdravljaju inicijativu prema kojoj bi poslodavci dobili pravo da s mladim ljudima zaključuju ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, s tim što bi im država osigurala 1.600 kuna novčane naknade, drugi ga ne prihvaćaju, jer, vele, to zapravo nije ništa drugo nego - rad bez plaće.

No, i takvim radom zadovoljan je mladi Osječanin Domagoj Kostanjevac, pedagog i profesor hrvatskog jezika i književnosti. On je svoje stručno osposobljavanje odradio u OŠ Svete Ane, a sada se sprema za polaganje stručnog ispita.

- S ovim sam iskustvom konkurentniji na tržištu rada. Imao sam mentora i povjerenstvo koje je pratilo moj rad. Radio sam sve ono što rade pedagozi u školi: utvrđivao spremnost djece za upis u prvi razred osnovne škole, profesionalnu orijentaciju s osmašima, odrađivao razne administrativne poslove i sudjelovao u brojnim projektima škole - kaže Domagoj.

Kaže da su teorija koja se uči na fakultetu i praktični rad koji je upoznao za stručnog osposobljavanja prilično različiti. Sada je proširio teorijsko znanje i mnogo naučio u praksi. Uživao je dok je radio na pedagoškim radionicama s učenicima, no nije očekivao toliko administrativnih poslova.

- Stručno osposobljavanje završio sam 1. travnja, a u to je vrijeme u OŠ Svete Ane bilo 11 pripravnika. Tijekom mog osposobljavanja ukupno nas je bilo 13, a dosad su dvije kolegice dobile posao u struci. Smatram da bih nakon tog iskustva mogao raditi kao pedagog, što je najveća prednost i pozitivna strana stručnog osposobljavanja - ističe Domagoj.

Da stručno osposobljavanje ima nedostataka, govori priča M.L., koja je u tom programu gotovo godinu dana. Poslodavci se oslanjaju na tu mjeru Zavoda za zapošljavanje, jer je čak 80 - 90 posto natječaja za posao u posljednje vrijeme za stručno osposobljavanje, kaže naša sugovornica. Poslodavci dobivaju poticaj za one koji ispunjavaju uvjete za primjenu mjere.

- Ne bi to bilo loše kada bih nakon završenog programa ostala na radnom mjestu, ali mene opet čeka burza rada i traženje posla. Poslodavci ne ostavljaju osobe koje su se stručno osposobile i položile stručni ispit, nego opet traže nove korisnike mjere i tako smo mi besplatna radna snaga koja kola sustavom. To ima pozitivnih strana, ali ima i negativnih - kaže naša sugovornica, pitajući se čemu služi ta mjera kad nakon godinu dana ponovno završiš na burzi rada. “Bilo bi mnogo bolje da ostanemo na radnim mjestima gdje smo stekli praksu, naučili posao i sigurno smo u prednosti po znanju i iskustvu u odnosu prema nekom novom”, ne bez žaljenja zaključuje naša sugovornica.