Magazin
EURO LAS VEGAS

Kockarsko carstvo stiže u Mađarsku i Španjolsku
Objavljeno 9. travnja, 2011.
Strast za kockanjem nekima donosi užitak, mnogima gubitak, ali mnogima i zaradu. Ti posljednji “igraju dok se drugi igraju” ulažući u nove poslove.
U ovom slučaju u stvaranje europskih inačica Las Vegasa, slavnog američkog grada kockanja. Sada bi se nešto "vadilo iz Nevade", iz tamošnje pustinje na španjolsko i mađarsko tlo "presađuje" se kockarsko središte vrlo znakovita imena, jednostavno - Euro Vegas.
Sve se to događa baš u doba američkih problema, u eri kada autentični Las Vegas proživljava, do sada nikada doživljenu, krizu. Stoga je ova investicija zbilja u kockarskom stilu, po onoj tko ne riskira, ne profitira. Simmel je u svojoj knjizi govorio da "Odgovor zna samo vjetar", u ovom slučaju odgovor na pitanje isplativosti uloženog može dati samo vrijeme. Europski projekti rastu na različite načine, mađarski Las Vegas napreduje bržim tempom, u fazi je da će biti otvoren već iduće, 2012. godine.

3.000 slot mašina
Veliki centar za igre na sreću na sjeveru je Mađarske, u blizini pograničnog grada Hegyeshaloma. Gradnja tog megaprojekta obuhvaća pet kasina i hotela, čija je vrijednost ulaganja 460 milijuna eura. Euro Vegas trebao bi osigurati čak 6.000 radnih mjesta za ljude u regiji. Predviđena je i koncertna dvorana, diskoklub, a naravno da danas ne može biti ničega značajnog da u blizini nema nekog trgovačkog centra. U Mađarskoj država ima monopol u igrama na sreću, a ulazak na tržište moguć je preko koncesije.
Euro Vegas europskog istoka financira lanac Hard Rock, poznat po tome što svoje lokale toga imena ima diljem svijeta. Lokaciju za budući kockarski mravinjak postavio je na stratešku poziciju, kako zbog zemljopisnog položaja tako i zbog nužne infrastrukture. Gradić Hegyeshalom na mađarskom je teritoriju, a teren pripada austrijskom magnatu Hansu Asameru. Kockat će se u gradiću od samo 3.500 stanovnika, udaljenom tek 77 kilometara od Beča, 171 od Budimpešte te 35 kilometara od Bratislave. Do njega se može relativno brzo i s dva velika aerodroma, a osim automobilom dostupan je i vlakom, jer je blizu autocesta s koje se skreće na to buduće kockarsko središte Srednje Europe. U igraonici će biti oko 3.000 "slot machina", stotinjak zelenih stolova za black jack, za rulet i pogotovo za razne varijante pokera. Tu će biti najveća poker-dvorana u Europi. Cilj je privući igrače, koji su se, zbog štednje i komoditeta odlučili za igranje samo online. Osim kockanja namjera je pružiti posjetiteljima i druge vrste zabave, kako bi izlet bio kompletan.
U istom smjeru ide i španjolska verzija bisera kockanja iz Nevade, Las Vegas Sands. U ovom slučaju riječ je o tvrtki koja se bavi kasinima, vlasnika Amerikanca Sheldona Adelsona, koji je još prije najavljivao da želi u Europi stvoriti baš Las Vegas. Lokacija je bila pusti krajolik Monegrosa, blizu Saragose. Projekt je pak sveden na manje dimenzije od planiranih. Taj "Gran Scala" s 32 kasina, 18 tematskih parkova, s čak 26 tisuća novih radnih mjesta i investicije od oko 7,2 milijarde eura na kraju će biti negdje drugdje. Adelson je objavio da pregovara s vlastima u Barceloni i u Madridu, ali nisu odbačene ni one u Valenciji i na Costa Bravi. Razmišlja se o megakompleksu s 20.000 soba, što bi stvorilo posla za 180 tisuća ljudi, otprilike polovini nezaposlenih u Hrvatskoj. Investicija bi bila između 10 i 15 milijardi eura, što bi bio rekord u ovom sektoru. Ova američka multinacionalna kompanije prije tri godine investirala je sedam milijardi dolara u Singapuru za Marina Bay Sands, drugi takav najskuplji kompleks na svijetu, odmah iza MGM City Centera u Las Vegasu.

Umirovljenici u Vegasu
Spomenuti Las Vegas najveći je grad Nevade i uz Monte Carlo najveći svjetski centar kockarske industrije. Svjetski je poznato odredište i za kupnju, a poznat je i po vrhunskim restoranima. Grad, koji sebe naziva svjetskom prijestolnicom zabave, slavan je po broju kasina i svih pratećih stvari. Sve je popularniji i kao odredište umirovljenika i za obiteljski život, a na listi najvećih američkih gradova po broju stanovnika je na 28. mjestu sa 567.641 stanovnikom, a sa širom okolicom ima ih ukupno 1.865.746, prema brojkama iz 2008. godine. Osnovan 1905., Las Vegas je službeno postao grad 1911. godine. Krajem prošlog stoljeća bio je najmnogoljudniji američki grad koji je osnovan u 20. stoljeću, ono što je u 19. stoljeću bio Chicago. Tolerancija grada prema raznim vrstama i oblicima zabave za odrasle donijela mu je nadimak Sin City, Grad grijeha, i učinila ga popularnim odredištem za filmske i TV projekte. S druge strane, Las Vegas ima najveći broj crkava po stanovniku od svih većih američkih gradova. Samo ime Las Vegas često se primjenjuje za tzv. neuključeno zemljište, kao pravni termin koji označava zemljište koje ne pripada ni jednoj općini i koje ne podliježe porezima, koje okružuje grad. Misli se naročito na turističko-ugostiteljske objekte na Las Vegas Stripu i u blizini njega.

Grad samoubojstava
Las Vegas smješten je u bezvodnom pustinjskom području u Clark Countyju, no znaju se dogoditi iznenadne bujice i poplave. Grad je okružen suhim planinama, a nadmorska visina mu je oko 620 metara. Zbog problema s izvorima vode trenutačno postoji pokret koji podupire uređivanje okolice i vrtova tako da se smanji ili eliminira potreba za dodatnom vodom iz sustava navodnjavanja. Grad ima više od 300 sunčanih dana, ljeto je iznimno vruće i uglavnom suho, s prosječnom maksimalnom dnevnom temperaturom od 34 do 40 °C. Zime su kratke i blage.
Regija Las Vegasa jedna je od najbrže rastućih u SAD-u. Velik broj novih stanovnika dolazi iz Kalifornije. No, Las Vegas ima jednu od najvećih stopa samoubojstava i razvoda u SAD-u. U novinama Las Vegas Sun 2008. godine objavljena je studija koja pokazuje da čak 40 posto stanovnika Las Vegasa ima manju vjerojatnost da počini samoubojstvo kad napusti Las Vegas, a za turiste i posjetitelje stanje je obrnuto. Vjerojatnost da će oni počiniti samoubojstvo kad su u Las Vegasu udvostručuje se u odnosu prema boravku u bilo kojem drugom gradu.
Inače, u Nevadi je razvod lakši nego u većini saveznih država, pa mnogi ljudi iz cijele zemlje dolaze kako bi olakšali i ubrzali taj rastanak. Zbog sličnih razloga Las Vegas ima i jednu od najvećih stopa sklapanja brakova. Mnoge dozvole za vjenčanja izdaju se ljudima koji ne dolaze iz tog područja. Osnovni pokretač ekonomije Las Vegasa je spoj turizma, kockanja i održavanja različitih konvencija, što je izvor prihoda za maloprodaju i restorane. Na području Las Vegasa smješteno je i nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom elektroničkih kockarskih strojeva. U prvom desetljeću 21. stoljeća maloprodaja i restorani postali su posebne atrakcije. Stalni rast stanovništva znači da je građevinarstvo od vitalnog značenja. Godine 2000. kupljeno je više od 21.000 novih i više od 26.000 polovnih kuća. Na početku 2005. u tijeku je bilo 20 projekata gradnje stambenih prostora. U tom razdoblju Las Vegas je smatran najbrže rastućom zajednicom u SAD-u. A onda je udarila kriza i recesija...

Igor DUVNJAK

Teška vremena za američke kockarnice
Talijani se pitaju gdje su oni u toj igri, koliko je gradnja europskih Las Vegasa prijetnja njihovim kockarnicama. Poslovni prilog La Republice imena "Affarie finanza" navodi da su tamošnje vodeće četiri kuće iza sebe imale tešku godinu, s racionalizacijom, investicijama i unutarnjim problemima. Zaradili su 408 milijuna eura u jedanaest mjeseci prošle godine, a na čelu je Casino di Venezia sa 147,5 milijuna, Campione d'Italia ima 104, Saint Vincent 88,8 a San Remo 67,7 milijuna eura.
Recesija i bankroti u meki kockarske industrije
Globalna kriza i pad u poslovima znatno su usporili rast Las Vegasa, koji je zabilježio jednu od najvećih stopa gubitka domova zbog hipoteke u SAD-u. Nestanak prihoda od potrošača i negativna reakcija na trošenje novca na korporativne zabave doveli su ugostiteljstvo u vir. Od početka recesije 2008. mnogi su projekti obustavljeni. Trgovački i zabavni centar Neonopolis zatvorio je svojih 11 kazališta i gotovo sve maloprodajne radnje. Mnogi projekti skupih stanova bili su u tijeku, ali jedna od zgrada s najvišim profilom, tornjevi Streamline, prijavila je bankrot. Ipak, pojavili su se i obećavajući znakovi za ovo područje. Grad je uspio premjestiti operacije Porezne uprave SAD-a s krajnjeg zapadnog dijela u novu zgradu u centru, koja je otvorena u travnju 2005. Mnogi od tamošnjih hotela vrlo su veliki, s tisućama soba, uz prostore za kockanje, a ima mnogo kasina i u središtu grada, koje je bilo žarište kockarske industrije.
Mafijaši i Hollywood, pa onda država i vojska
Najveći razvoj Las Vegasa zbio se četrdesetih godina, nakon što je 1931. legalizirano kockanje. Uspjeh prvih kasina u gradu povezan je s organiziranim kriminalom. Uglavnom originalnim velikim kasinima upravljali su ili su ih bar osnovali vodeći mafijaši kao slavni Benjamin Bugsy Siegel, Meyer Lansky te još neki drugi. Brzi rast ovog kockarskog carstva dogodio se i zahvaljujući propadanju drugih većih kockarskih centara pedesetih godina, kao što su Galveston u Texasu ili Hot Spring u Arkansasu. S dolaskom poznatog biznismena Howarda Hughesa krajem šezdesetih, koji je kupio mnoge kasino-hotele, kao i s pojavom radijskih i TV postaja u gradu, korporacije su također počele kupovati kasina, a federalne vlasti istjerale su mafiju iz grada u nekoliko idućih godina. Konstantnu turističku dolarsku bujicu od kasina i hotela povećao je novi izvor saveznog novca - zrakoplovna baza Nellis. Priljev vojnog osoblja i lovaca na poslove u kasinima pomogao je nastanku buma u građevinarstvu, koji se danas ipak malo smanjio. Iako je Macau prestigao Las Vegas po prihodima od kockanja, ovo područje ostaje jedno od vodećih svjetskih odredišta za zabavu.
Možda ste propustili...

INTERVJU: ZVONKA OBAJDIN, GLAZBENICA, O SVOM NOVOM PROJEKTU LIBERTYBELL

Pjesme za Sandmana i Kafku

IZBORI I DEMOKRATSKI POREDAK: PUTOVI I STRANPUTICE SADAŠNJOSTI

Realne opasnosti i nerealne ambicije

Najčitanije iz rubrike