ZAGREB - Hrvatska još nije ni kapitalizirala podjelu na tri statističke regije, a već mora raditi novu. Nakon pet godina pokušat će promijeniti ustroj statističkih regija kako bi osigurala povlačenje više novca iz fondova EU. Tako se planira stvoriti četiri statističke regije umjesto sadašnje tri - Jadranske, Sjeverozapadne te Panonske Hrvatske. Međutim, upitno je hoće li takav plan Vlade proći europske institucije, odnosno hoće li Hrvatskoj, koja još nije članica Unije, biti dopuštene izmjene.
Plan Vlade o "razbijanju" statističkih regija iznio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, nakon što se u utorak u Bruxellesu sastao s Johannesom Hahnom, europskim povjerenikom za regionalni razvoj. Sjeverozapadna Hrvatska problematična je još od prihvaćanja podjele zemlje na tri statističke regije. Prema riječima Grčića, izgledno je da ta regija bude iznad 75 posto prosječnog BDP-a na razini EU, "što joj daje status tranzicijske regije s nešto manjom alokacijom novca nego što nam je cilj". Na problem koji bi mogla proizvesti Sjeverozapadna Hrvatska ukazivalo se i prije pet godina. Podlogu za podjelu Hrvatske u tri statističke regije izradio je Ekonomski fakultet u Splitu - pod vodstvom današnjeg potpredsjednika Vlade zaduženog za regionalni razvoj. Dokument, kojim će europsku administraciju uvjeriti da prihvati regionalnu podjelu, naručila je Vlada koju je tada vodio Ivo Sanader, a posao je Grčićevom timu plaćen iz proračuna. Kao što je plaćeno i Ekonomskom insitutu koji je takvu podlogu radio ranije.
- Da, mi smo radili nekoliko varijanti. Vlada je na kraju prihvatila ovu koja je sada na snazi - kaže Grčić, kojega je zapao posao da pet godina nakon što je prihvaćena varijanta o tri regije, što ju je radio njegov fakultet, pokuša ispraviti tu grešku. To će biti teško i u Vladi su svjesni kako će imati mnogo prepreka u nastojanju da se promijeni teritorijalni ustroj. No, to je pitanje "stavljeno na stol" i čeka se zeleno svjetlo EU da se u postupak krene. Ne uspije li Hrvatskoj to sada s obzirom na to da nije članica Unije, morat će čekati 2015. godinu, kada će se odvijati iduća teritorijalna korekcija na nivou Europe. Pitanje je koliko će i što tada uspjeti napraviti budući da se ne zna kakva će biti nova financijska perspektiva Unije.
Prije pet i više godina vodile su se snažne rasprave o tome kako bi Hrvatsku bilo najbolje statistički podijeliti, a aktualna podjela izazvala je velike rasprave u javnosti. Država se vodila s dva ključna kriterija pri podjeli zemlje na regije. Prema prvom, regija ne smije prelaziti 75 posto prosječnog BDP-a po glavi stanovnika u Uniji mjereno kupovnom moći. Prema drugom kriteriju, statističke regije moraju biti područja na kojima živi najmanje 800 tisuća stanovnika. Prosječno u EU regijama živi 1,4 milijuna stanovnika. Sjeverozapadna Hrvatska, u koju je smješten grad Zagreb, u opasnosti je da "samu sebe pokopa". Odnosno, da Zagreb zbog svoje razvijenosti smanji mogućnost privlačenja novca manje razvijenim županijama u istoj regiji.

Gabrijela GALIĆ