Objavljeno 6. veljače, 2012.
OSIJEK - Sve je izvjesnije kako će se s primjenom poreza na imovinu, kao dio najavljivane Vladine porezne reforme, krenuti od iduće godine a ne, prema prvim najavama, sredinom ove. No, već i sam spomen uvođenja poreza na vlasništvo nad nekretninom nije mogao proći nezapaženo u domaćoj javnosti jer, prema relevantnim izvorima gotovo 90 posto građana Hrvatske, a po tome smo svako vodeći u europskom okruženju, ima u vlasništvu neku nekretninu.
Sa zanimljivim naslovom - “Mnogo vike nizašto” polemici za porez na nekretnine ili protiv njega, priključila se i Marina Kesner-Škreb iz zagrebačkog Instituta za javne financije u svojoj netom objavljenoj analizi. Ona podsjeća da nekretnine u Hrvatskoj već opterećuje pet vrsta poreza - na kuće za odmor, na dohodak od prodaje, najam nekretnina, promet pri nasljeđivanju i darovanju, te na promet u slučaju kupoprodaje.
- No, od tih poreza u Hrvatskoj se prikupi relativno malo novca, tako je u 2010. godini prikupljeno samo 905 milijuna kuna. Ali i u zemljama Europske unije porez na imovinu je na posljednjem mjestu prema značaju u skupini glavnih poreza, navodi Kesner-Škreb. No namjera je, zapravo, autorice naglasiti kako je tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća na ovim prostorima postojao široko primijenjen porez na vlasništvo nekretnina kojim su se oporezivale stambene zgrade, poslovni prostori i kuće za odmor. No nije postigao željene rezultate.
- Jer, iako je riječ o porezu koji je funkcionirao u posve drukčijem gospodarskom i fiskalnom okruženju, i tada je nerealno utvrđivana porezna osnovica, evidencije o imovini su bile nepotpune, i postojale se slabosti u radu tadašnje porezne uprave. Bez obzira na što je prošlo mnogo vremena, čini se da slični problemi postoje i danas, pa valja dobro razmisliti treba li uopće uvoditi ovako skup i kompliciran porez koji državi donosi relativno malo novca, zaključuje autorica.
Primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji porez na nekretnine, u udjelu ukupnih poreza, čini samo pet posto na godišnjoj bazi. To je manje i od državnog prosjeka od 6,9 posto zabilježen u 2010. Grad Osijek je iz ovog izvora u toj godini prikupio 14,2 milijuna kuna. “Je li to puno ili malo, nešto je što se ne može komentirati, jer ovisi o kretanju tržišta kupoprodaje nekretnina. Jedne je godine to tržište intenzivnije, druge se godine prodaje manje nekretnina, ali s većom vrijednosti i slično”, kažu u osječkoj gradskoj upravi.
Dario KUŠTRO
EUROPSKA ISKUSTVA
U zemljama EU porez na nekretnine primjenjuje se u svim članicama, osim Belgije i Malte, i to sa stopama od 0,1 do najviše tri posto vrijednosti nekretnine. I dok se u Austriji i Italiji plaća porez na posjedovanje na svaku nekretninu, u Grčkoj, Irskoj, Litvi i Portugalu vlasnici stambenog prostora u kojem i žive njega su potpuno oslobođeni. U Sloveniji porez utvrđen zakonom iznosi 0,1 do 1,5 posto vrijednosti nekretnine, no prvih 160 četvornih metara stana u potpunosti je oslobođeno poreza ako vlasnik u njemu stanuje. U Srbiji se porez na imovinu plaća od 2001., a u poreznu osnovicu ulaze sve nekretnine, ne samo višak kvadrata. (B.M.P.)
Više novca za nekorištenu imovinu
Porez na nekretnine koji najavljuje ministar financija Slavko Linić bit će vezan prvenstveno uz vrijednost i upotrebu. Prema najavama, taj će se porez obračunavati na nekretnine u kojima se ne živi, ali i na građevinsko zemljište koje nije u funkciji, odnosno “porez na neupotrijebljenu imovinu će progresivno rasti, a na upotrijebljenu imovinu značajno pasti”, precizira Linić.
14,2
milijuna kuna prikupila je Osječko-baranjska županija u 2010. godini od poreza na nekretnine
905
milijuna kuna istovremeno slilo se iz tog izvora u blagajnu na razini države
7 %
je udjel poreza na nekretnine u ukupnim lokalnim poreznim prihodima