Objavljeno 5. studenog, 2011.
Samo su tri županije, Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska i Primorsko-goranska, dosad pokrenule novi sustav hitne pomoći, koji osim vozila hitne na terenu uključuje centre opće medicine (COM) koji u domovima zdravlja zaprimaju i pregledavaju hitne pacijente te ih po potrebi vraćaju hitnoj ili šalju u bolnicu.
Reformu hitne, u koju je uloženo 18 milijuna eura kredita Svjetske banke i osigurano 75 milijuna kuna iz državnog proračuna, ostatak države odgodio je do daljnjeg. Konkretno, u Osijeku su imovinskopravni odnosi usporili otvaranje zavoda za hitnu medicinu, za što rok istječe 31. prosinca ove godine. Zbog parcelacije prostora Službe HMP-a cijeli postupak se usporio, no, kako neslužbeno doznajemo, postupak preustroja hitne pomoći u tijeku je, a što istovremeno ne znači i otvaranje centra opće medicine. Dr. Rudika Gmajnić, ravnatelj Doma zdravlja Osječko-baranjske županije, podsjeća da nitko nije definirao u kojem bi vremenu liječnici radili, s kojim sredstvima i tko će ih platiti.
- HZZO je rekao da će platiti pet posto glavarine liječnicima koji bi bili uključeni u centre, no ne i opremanje prostora, vozila, materijalne troškove i, naposljetku, nije definirano na koji će način liječnici raditi u jednoj, a dežurati u centru u drugoj smjeni. Također, centar mora imati svoj dispečerski sustav, a ne treba zaboraviti da se pričalo o tome da će jedan centar obuhvaćati oko 25.000 osoba pa bi prema toj teoriji naša županija trebala imati njih 15 - podsjetio je dr. Gmajnić. Svi rokovi za otvaranje centara promašeni su i bit će, kaže, sve dok se određene činjenice ne definiraju na pravi način. Kad su u pitanju pacijenti, dr. Gmajnić kaže da na osječkom području funkcioniraju tzv. neformalne grupne prakse, koje omogućavaju dolazak liječniku svih sedam dana u tjednu, a onaj tko želi više od toga, kaže, treba organizacijski bolje postaviti stvari.
- To ne znači da se liječnici hitne pomoći opremljeni vrhunskom opremom upućuju pod rotacijom nekome koga bole leđa nekoliko dana. No, ako će netko otići tom pacijentu, mora se definirati tko i niz drugih preduvjeta. Uostalom, nećemo otvarati nešto što će unaprijed biti problem, a što vidimo iz primjera županija koje su oformile COM - rekao je dr. Gmajnić.
I doista, u Krapinsko-zagorskoj županiji, koja je s reformiranom hitnom počela 1. studenoga, dispečer hitne pomoći poslao je hitnog pacijenta da se javi u centar opće medicine na prvom katu, gdje ga je liječnik trebao pregledati. Na sreću, po čudnom hodu pacijenta shvatili su da nešto nije u redu i pozvali hitni tim. Pacijent je, kako se utvrdilo, imao moždani udar. Sličan se slučaj dogodio ovog tjedna u Daruvaru, gdje su pacijenta iz hitne poslali na drugi kat na pregled, a tamo mu je liječnik na EKG-u ustanovio infarkt. U Bjelovaru je pak zabilježen slučaj da je liječnici u ordinaciju došao psihički bolestan pacijent koji se sam višestruko izbo po trbuhu. Kako su vozila hitne pomoći i saniteta bila na terenu, liječnica je morala moliti susjede da umirućeg pacijenta vlastitim automobilom odvezu u najbližu bolnicu. Sustav na taj način, suglasni su brojni liječnici, ne može funkcionirati.
Marija MIHELIĆ/Ljerka BRATONJA-MARTINOVIĆ
LIJEČNICI BEZ OPERATIVNIH NAPUTAKA
Kad bude oformljen Zavod za hitnu medicinu, vjerojatno će biti otvoren i Centar obiteljske medicine. Rekao je to Ivica Tečer, ravnatelj Doma zdravlja Brodsko-posavske županije te dodao da će tek rad u punom pogonu Zavoda omogućiti otvaranje COM-a, no još uvijek nisu, kaže, poznati operativni naputci na koji način će se sve to događati. “Hoće li biti fiksna lokacija ili će biti izvjestan broj ordinacija u jednoj grupi, mi ne znamo. Niz je još drugih pojedinosti koje nisu utvrđene,” rekao je Tečer.
Nedostatak kadra
U Vukovarsko-srijemskoj županiji oformljen je Zavod za hitnu medicinu, no zasad se ništa nije mijenjalo u dosadašnjem ustroju hitne pomoći, koji je u organizacijskom smislu ostao isti. Potvrdio nam je to ravnatelj Zavoda u Vinkovcima, Mato Matić. Tako službe hitne pomoći u Vinkovcima, Vukovaru i Županji rade kao i dosad, pa problema nije bilo. U sljedećim mjesecima očekuje se formiranje timova u Otoku, Iloku i Drenovcima. Međutim, problem je u cijeloj priči oko novog sustava nedostatak liječnika, jer se, prema Matićevim riječima, na raspisani natječaj za sedam potrebnih liječnika javilo troje kandidata, od kojih je dvoje odustalo, a jedan je već u mirovini. No, natječaj će biti ponovno raspisan. Prema saznanjima, domovi zdravlja u najistočnijoj županiji tek trebaju formirati centre opće medicine.(S.B.)
18
milijuna eura kredita Svjetske banke uloženo je u reformu hitne pomoći
75
milijuna kuna osigurano je za reformu hitne iz državnog proračuna