U 62 osnovne škole počeo se provoditi eksperimentalni program cjelodnevne nastave, no dok su roditelji učenika OŠ Novi Marof i Draganići podigli ustavnu tužbu, drugi se nisu pobunili protiv novog koncepta. Kako to objašnjavate? O tom i o drugim problemima na početku nove školske godine, za Media servis govorio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs:             

- U Draganiću nije bilo previše ljudi, a u Novom Marofu je bilo nešto više samo po sebi jer je škola jako velika. Sva djeca su došla u školu, samo se u Draganiću ispisalo troje učenika, koje je očito iz jedne obitelji, a u Osijeku su se u velikoj školi, gdje smo bili, dapače, upisivala djeca iz drugih škola jer upravo roditelji žele da djeca idu na cjelodnevnu nastavu. Teško je razumjeti reakciju roditelja iz Novog Marofa i Draganića. Mogu razumjeti reakciju eventualno zaposlenika škole, odnosno učitelja i učiteljica, kojima se ipak donekle mijenja nekakav uhodan i ujednačen dnevni radni ritam, jer u ovom slučaju moraju ostati nešto duže u školi i mijenjate i nekakav stil života. Iako nam je svima 8 sati radno vrijeme više ili manje. Upravo zbog tih razloga smo mi išli i na dodatno povećanje plaća. No sad kad je počela nastava, mnogi mijenjaju mišljenje, pa i žale što se nisu prijavili za sudjelovanje, tvrdi ministar.

Od 2027. godine sve bi škole trebale krenuti u jednosmjensku nastavu, je li to preambiciozan plan ili je realno ostvarivo?

- Mislim da je to realno ostvarivo i nadam se da će građevinska operativa u Hrvatskoj realizirati sve projekte. To je negdje oko tisuću školskih objekata. Negdje su veliki, poput izgradnje potpuno novih škola, a negdje su to ipak samo adaptacije i dogradnje.

Osvrnuo se ministar i na to što iz godine u godinu imamo manje učenika, pa smo od prošle godine “izgubili” oko tisuću prvašića:

- To što mene zabrinjava, mislim da zabrinjava svakoga u Hrvatskoj i trebalo bi zabrinjavati. Mi bilježimo svake godine pad broja upisa u prve razrede, pad broja učenika u srednjim školama i konačno pad broja studenata koji upisuju fakultete. Oko 14 tisuća upisnih mjesta ove godine ostaje prazno. Prema tome, kapaciteti su ogromni, sveučilišta i dalje izvode programe kako su ih izvodila i time će se trebati nešto ozbiljnije pozabaviti. Mi imamo niz veleučilišta koja ove godine teško da će upisati deset studenata i to je kritična situacija.

Za kraj je komentirao i najave iz Sindikata Preporod o mogućim sindikalnim akcijama jer zaposlenici u prosvjeti i dalje zaostaju u plaćama, a kao opciju navode i referendum o Zakonu o plaćama.

- Očekujem li probleme? Tako dugo dok postoji mogućnost i šansa za razgovor, vjerujem u razgovor i dogovor. Zakon o plaćama treba ići u drugo čitanje i u prvom redu bi trebao riješiti razlike u plaćama istog ranga zaposlenika za iste kategorije poslova. (Andrea Marić/Media servis)