Novosti
UTJECAJ PANDEMIJE NA POSLOVANJE TVRTKI U HRVATSKOJ

Najpogođenija su srednja poduzeća, zavidni rezultati u kontinentalnim županijama
Objavljeno 26. listopada, 2021.

Pandemija je najsnažnije pogodila srednja poduzeća, Dubrovačko-neretvansku županiju i sektor hotelijerstva, a kontinentalne županije ostvarile su zavidne poslovne rezultate. Neki su to od rezultata studije o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na mikro, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj, koju je proveo Ekonomski institut, Zagreb. Kako EIZ ističe u priopćenju, studija je provedena u okviru projekta Uplift, a prema rezultatima u 2020. bilo je 3317 novih malih poduzeća više nego u 2019., i plaće su u prosjeku porasle za 380 kuna.



Mikro, malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj je u 2020. u isključivom privatnom vlasništvu bilo ukupno 137.786 te su zapošljavali 609 tisuća ljudi, što je čak 76 posto ukupne zaposlenosti korporativnog sektora. "Zbirni rezultati studije pokazuju da su mikro i mala poduzeća, bez obzira na manju količinu državnih potpora i veće zaduživanje, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti zabilježila manje negativnih posljedica od srednjih i velikih poduzeća. Također, još se jednom potvrdilo kako je Hrvatska doista duboko ovisna o turizmu. Naime mikro, mali i srednji poduzetnici u priobalnim županijama iskazali su značajan pad aktivnosti, dok su kontinentalne županije, pa čak i neke od najsiromašnijih županija u Hrvatskoj, iskazale značajan rast poslovne aktivnosti. Možemo stoga čak i zaključiti da će krizna 2020., zahvaljujući pandemiji, biti jedna od rijetkih godina u kojima Hrvatska bilježi bar maleno izjednačavanje velikih razlika u regionalnim razinama razvijenosti", navodi se u analizi.

Krizi unatoč, u 2020. godini bilo je za 3317 privatnih MMS poduzeća više nego u 2019. Ta poduzeća imala su 34,5 milijardi kuna više imovine i isplatila su 1,37 milijardi kuna više za plaće. U 2020. u privatnim MMS poduzećima rasla je čak i prosječna plaća te je iznosila 5499 kuna, dok je ona u prethodnoj godini iznosila 5118 kuna. Uz to, dobit MMS poduzeća koja su dobit bilježila i ranije je čak neznatno povećana - s 31,41 milijardu, koliko je zabilježeno u 2019., na 31,46 milijardi u 2020. godini. Nakon rasta od 10 posto zabilježenog u 2019., u 2020. ukupno izravno generirana dodana vrijednost privatnog MMS sektora smanjena je s 97,6 milijardi na 95,7 milijardi.

Prema rezultatima studije Ekonomskog instituta, Zagreb, najsnažniji udar krize 2020. godine pretrpjela su srednja poduzeća, a najmanje su smetnji osjetila mikropoduzeća. Ta je skupina najmanjih među malima jedina kojoj se broj poduzeća u odnosu na pretkriznu 2019. godinu povećao i to za 3,2 posto, a to znači da su upravo ta poduzeća odgovorna za ukupan rast broja poduzeća u ovom sektoru. Ovakvi rezultati vjerojatno su posljedica osnivanja novih (mikro) poduzeća koja su u pandemijskoj recesiji prepoznala priliku za poslovni uspjeh.

Geografski gledano, kriza se najviše osjetila u primorskim županijama zbog značajnog smanjenja ostvarenih turističkih dolazaka i noćenja. S druge strane, pojedine kontinentalne županije koje nisu orijentirane na turističku djelatnosti ostvarile su lani povećanje poslovnih djelatnosti. Posebice se pri tome ističu Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska te Požeško-slavonska županija. Većinu ovih županija povezuje usmjerenost na poljoprivredu i prehrambenu industriju, pa je jedno moguće objašnjenje dobrih rezultata u ovim županijama činjenica da se potražnja i potrošnja hrane i piće tijekom pandemijske 2020. zbog zatvaranja gospodarstava povećala. U svega četiri županije mali poduzetnici lani su ostvarili rast broja zaposlenika. Riječ je o Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj te Virovitičko-podravskoj županiji, dok je Vukovarsko-srijemska županija imala najveći porast prihoda - čak 17,8 posto.

"Jedine djelatnosti koje bilježe značajan rast aktivnosti i pozitivne agregatne poslovne rezultate su građevinarstvo i s njim povezana djelatnost rudarstva i vađenja, što se vjerojatno dobrim dijelom može pripisati posljedicama potresa kojeg je zadesio Zagreb i okolicu u ožujku 2020. Možemo stoga zaključiti da je 2020. bila sve samo ne redovna poslovna godina u kojoj su na poslovne rezultate mikro, malih i srednjih poduzetnika utjecala dva izvanredna i nekontrolabilna događaja te obilna financijska potpora od strane države kako bi se spriječila potpuna destabilizacija kako manjih poduzetnika, tako i ukupnog gospodarstva", zaključila je Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice EIZ-a te autorica studije.



Dijana Pavlović
U 2020. Hrvatska bilježi i bar maleno izjednačavanje velikih razlika u regionalnoj razvijenosti

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana