Svijet
IDEJE O PODJELI UZBURKALE DUHOVE

Izetbegović traži zaštitu EU-a, Čović poziva na reforme
Objavljeno 17. travnja, 2021.

Muslimanski član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović te predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović, pozvali su Bruxelles da reagira na navodne planove prekrajanja granica BiH i ostalih država na zapadnom Balkanu, u famoznom "non paperu". O tome su pisali i čelnicima europskih institucija.

Mediji nagađaju da je sve poteklo od slovenskog premijera Janeza Janše, no za to nisu ponuđeni dokazi. I hrvatski premijer Andrej Plenković u petak je rekao da je navodni Janšin "non paper" o BiH vidio i pročitao na jednom slovenskom portalu, ali da "nijedan segment sustava, bar koliko sam se ja informirao, taj dokument nije ni od koga dobio, bilo formalno ili neformalno".

Džaferović je predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu napisao da je zabrinut, i ustvrdio da je to "dovelo do ozbiljne destabilizacije i uznemirenosti" u BiH, jer secesionističke političke snage ionako odavno prijete odcjepljenjem Republike Srpske. "Te indicije javno se tumače kao dokaz o postojanju potpore unutar EU-a njihovim planovima", poručio je, pozivajući ga da poduzme sve kako bi EU to u startu onemogućio. Izetbegović je predsjedniku Europskog parlamenta Davidu Sassoliju i predsjedniku Europske pučke stranke Donaldu Tusku napisao da ne zna tko je autor navodnog "non papera", ali kako je "jasno da dio desničarskih i i profašističkih stranaka u Europi, koje su pod očiglednim malignim utjecajima sila izvan Europe, zagovara teze koje se u tom pismu navode i da je to opasnost, ne samo za BiH, nego i za cijelu Uniju". Pokuša li netko podijeliti BiH, upozorio je, to će nužno dovesti do sukoba, a oni će se preliti na cijelu regiju.

Priča o "non paperu" za predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića samo je poticaj da se političari u BiH prime posla što ga ionako moraju obaviti te da ne troše vrijeme na rasprave poput one je li miran razlaz moguć ili nije. “Trebamo napraviti reforme koje je još 2019. kao prioritetne definirala Europska komisija zato da ne bismo govorili o razlazu u BiH", kazao je u Kiseljaku. Najvažnije pitanje koje ove godine treba riješiti jest reforma izbornog zakona te korekcije ustava kako bi se one provele, ističe.

Upravo izostanak takvih reformi, tvrdi, dovodi do ovoga. "Osobno ću uime politike koju predvodim učiniti sve da hrvatski narod bude jednakopravan u cijeloj BiH, i da ga predstavljaju legitimni predstavnici. Izborni zakon je mali korak, to je minimum minimuma. Rok je što se mene tiče konačan, 17. lipnja", poručio je Čović. I.Bošnjak/H
Borut Pahor

predsjednik Slovenije

OPASNE IDEJE

Zagovaratelj sam cjelovite BiH i njezine euroatlantske budućnosti. Bilo bi najbolje kada bi se EU odlučio da u razumnom kratkom roku uključi sve zemlje zapadnog Balkana i tome prilagodi svoju strategiju širenja. Pozivam sve lidere zapadnog Balkana da brže provedu reforme i naprave korak na putu prema EU-u. Proširenje je zapravo i pitanje vremena, ne samo političke volje. Ako se to ne dogodi, za posljedicu može imati rast nacionalizma u tim državama i angažiran utjecaj trećih država. Uključenje zapadnog Balkana u EU značilo bi očuvanje cjelovitosti država, rješavanje njihovih problema i pridonijelo bi stabilnosti cijele regije i Europe. Članstvo bi umanjilo naivne ideje o mijenjaju granica koje se ne mogu dogoditi mirnim putem. Odbijam sve opasne ideje o promjeni granica. Na sastanku s članovima Predsjedništva BiH nisam znao ništa o “non paperu”. Zamislima o konačnom raspadu Jugoslavije odlučno se protivim, jer smatram da to nije moguće postići mirnim putem. Jedan sam od rijetkih lidera koji jasno naglašavaju značenje pomirenja za budućnost, rekao je Pahor.