Analiza 10. saziva Hrvatskog sabora pokazala je nedostatke u zastupljenosti različitih demografskih skupina, pri čemu se najviše ističu žene, osobe mlađe od 30 godina, osobe bez fakultetskog obrazovanja i radnička klasa.

Na parlamentarnim izborima 2020. nije bilo izabranih zastupnica ili zastupnika mlađih od 30 godina. Najveću skupinu činile su osobe od 45 do 59 godina, kojih je bilo 77, pokazuju rezultati studije "Demokracije nejednakosti - Hrvatska: Tko sve (ni)je zastupljen u Saboru?", koju je objavila Zaklada "Friedrich Ebert". S obzirom na udio građana mlađih od 30 u stanovništvu (prema popisu iz 2021.), idealna zastupljenost te dobne skupine bila bi 25 zastupnika. S druge strane, onih od 45 do 59 godina bilo je čak 30 više od idealnoga (47). Građani srednje dobi (od 30 do 44 godine) slabije su zastupljeni - bilo ih je 35, ili 9 manje od idealnih 44. Gotovo jednako (36) bilo je i najstarijih (od 60 do 70 godina), a idealno bi bilo 33. "Muškarac koji ima iznad 30 godina ima nešto veću šansu da bude zastupljen jer su ljudi u srednjoj dobi ‘O.K.‘ zastupljeni, no šanse za ženu ispod 30 godina su nula, čak i ako je obrazovanija. Na listi neke zelene stranke ili lijevog centra ta žena bi možda čak i imala šanse", rekao je jedan od autora Ivan Puh na predstavljanju.

U 10. sazivu broj žena popeo se na 50, ili trećinu. No idealno bi bilo 76 zastupnica, jer žene čine 51,8 posto stanovništva. Broj izabranih žena bio je još manji (34), no to su popravile ostavke muških kolega zbog nespojivosti dužnosti (ministar, župan). "Ako neka iskustva, poglavito mladih, žena i radničke klase, nisu zastupljena, praksa pokazuje da će se manje razumjeti njihovi problemi i o tome se neće voditi računa u kreiranju politika i odlučivanju", kaže Puh. Bilo je i samo deset zastupnika iz srednje kvalificiranog radništva i ni jednog iz nekvalificiranog, a čak 79 iz kategorije karijernih političara (deset godina u Saboru i obnašanja političkih dužnost na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini).

Nikola Baketa, s Instituta za društvena istraživanja, rekao je da je glavni cilj stranaka osvajanje vlasti, a ne zastupanje interesa raznih društvenih skupina. "Moje je pitanje, pogotovo za najveće stranke poput HDZ-a i SDP-a, gdje su te snažne mladeži stranaka i organizacije žena, koje nisu uspjele izboriti da budu nositeljice lista", ističe, dodajući da treba raditi na unutarstranačkoj demokraciji.

Kada je riječ o reprezentativnosti, naglasio je i teritorijalnu predstavljenost koju liste ne osiguravaju. “Primjerice, od 210 kandidata u 5. izbornoj jedinici 29 ih ima adresu u Zagrebu, a samo 18 u Vukovaru”, navodi. H/I.B.