Dok je pandemija COVID-a službeno završila prošle godine, slučajevi hripavca posljednjih su mjeseci diljem Europe u porastu, piše Politico. Infekcija iz prošlih vremena posljednja je bolest iz viktorijanskog doba koja se vratila na Zapad nakon porasta broja slučajeva ospica, sifilisa, gihta, gube i malarije.



U Češkoj, odakle stižu izvješća o nestašici cjepiva protiv hripavca, broj slučajeva najveći je u posljednjih 60 godina, podatci su Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Do naglog je porasta posljednjih mjeseci došlo i u Danskoj, Belgiji, Španjolskoj te u Velikoj Britaniji. "Ove godine infekcije su dramatično porasle i mogle bi premašiti bilo koji godišnji ukupan broj u posljednjih više od 30 godina", rekao je Paul Hunter, liječnik i profesor na Sveučilištu East Anglia.

Politico tvrdi da je trenutačno europsko žarište Hrvatska, koja je u posljednjih 15 mjeseci prijavila 6381 slučaj. Međutim, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u utorak je, reagirajući na te objave, istaknuo da se pojava većeg broja oboljelih od hripavca u drugim europskim zemljama ne može dovoditi u vezu s našom situacijom. HZJZ ističe da se posljednjih tjedana bilježi smanjenje broja oboljelih od hripavca u Hrvatskoj. Najveći broj oboljelih od hripavca zabilježen je u studenome i prosincu 2023., kad je zabilježeno više od 2000 oboljelih svaki mjesec. U ožujku ove godine oboljelo je nešto više od 150 osoba. HZJZ poručuje da situaciju i dalje prati.

Dio razloga za širenje hripavca Europom pad je stope procijepljenosti, navodi Politico. U većini europskih zemalja bebe dobivaju prve dvije doze kombiniranog cjepiva protiv hripavca, difterije i tetanusa između dva mjeseca i godine dana, drugu dozu do svoje druge godine, a posljednju između treće i sedme godine. Da bi se novorođenčad zaštitila od bolesti, trudnicama se nudi i cjepivo protiv hripavca. U Engleskoj je, kako piše British Medical Journal, prihvaćanje cjepiva među tom skupinom palo s više od 70 posto u rujnu 2017. na 58 posto u rujnu 2023.

Ta je činjenica posebno zabrinjavajuća s obzirom na to da je hripavac najrizičniji za dojenčad. Bolest je za odrasle uglavnom samo neugodna, no u tako male djece može izazvati niz ozbiljnih komplikacija, a u nekim slučajevima može rezultirati i smrću. Većinu aktualnih bolesnika čine tinejdžeri u dobi od 15 do 19 godina, no ECDC izvješćuje da se "gotovo svi ovogodišnji smrtni slučajevi" odnose na bebe mlađe od tri mjeseca.



Europska agencija za bolesti upozorava na to da bi za porast broja slučajeva hripavca mogao biti odgovoran COVID. "Trenutačno povećanje moglo bi biti povezano s nižom cirkulacijom virusa hripavca u vrijeme pandemije COVID-a u kombinaciji s neoptimalnim cijepljenjem protiv hripavca određenih dobnih skupina", stoji u izvješću od ožujka. Cijepljenje populacije ključno je za zaustavljanje epidemije, no to je, čini se, lakše reći nego realizirati. "Tijekom pandemije koronavirusa bilo je mnoštvo dezinformacija lobija protiv cijepljenja, zbog čega se pojavila i bojazan da će takve dezinformacije rezultirati oklijevanjem čak i u slučajevima rutinske imunizacije", kazao je Michael Head, viši znanstveni suradnik na Odjelu za zdravlje Sveučilišta Southampton. Head je upozorio i na epidemiju ospica u Europi, koja se također uvelike pripisuje smanjenoj procijepljenosti.