Prošle godine sedmero djece u Hrvatskoj počinilo je samoubojstvo, isto toliko ih je ubijeno, a 21 dijete poginulo je u prometu, upozorava pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u izvješću za 2023. godinu.

Podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da je od 2020. do 2022. smrtno stradalo 105 djece, 43 u prometu, 25 ih se ubilo, osmero utopilo, sedmero ugušilo, petero ih je ubijeno, a četvero je život izgubilo u padovima. Djeca stradavaju i zbog nezrelosti i znatiželje (od strujnog udara na vagonu vlaka), neopreza odraslih (dostupnost oružja, utapanje), ali i zbog izazova vršnjaka ili utjecaja društvenih mreža, koji potiču na opasne radnje, kaže. “Kao o kapi vode na dlanu - tako bismo se trebali brinuti o svakom djetetu”, ističe pravobraniteljica, dodajući da je, prema procjenama iz 2022., udio djece u RH samo 17,3 % i - stalno se smanjuje. Lani im je, u odnosu prema 2022., stiglo 13 % više prijava o pojedinačnim povredama prava djece, ukupno 2183. Od povreda osobnih prava djece (943) najviše ih se odnosi na pravo na život s roditeljima i roditeljsku skrb (428).

Brojni su visokokonfliktni partnerski odnosi, gdje roditelji nisu u stanju interese i potrebe djece staviti ispred vlastitih. Na to negativno utječe i sporost institucija. Pravobraniteljica je lani radila na 88 predmeta gdje se roditeljima ograničavalo ili oduzimalo pravo na roditeljsku skrb - polovina ih je nezadovoljna izborom ustanove, udomiteljske obitelji ili srodnika kojem su djeca povjerena. Često kažu da su im djeca “oduzeta” bez razloga, ne vide svoju odgovornost. Posebno zabrinjava kada područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HSZS) uoče rizik za odrastanje djece u obitelji, no zbog nedostatka smještajnih kapaciteta, posebice za djecu mlađu od sedam godina, ne predlažu izdvajanje. U tim postupcima uočavamo dugotrajnost sudskih postupaka i usmjerenost na prava roditelja, a ne djeteta, kaže.

- Zabrinjava velik broj prijava seksualnog nasilja u obrazovnim institucijama, posebno o seksualnom uznemiravanju učenika sa strane nastavnika - navodi Pirnat Dragičević i kaže da to nerijetko prolazi bez kaznenog progona - zlostavljač zadrži posao, gdje dolazi u kontakt s djecom i nastavi takvo ponašanje. “Smatramo da bi zaštiti djece pridonio sustav licenciranja nastavnika”, dodaje, a i da kazna za to treba biti zapreka za rad u školi. Nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama povećano je za više od 80 %, pa podržava najavljene izmjene zakona.

Poziva da se uredi rad igraonica za djecu, a pozitivnim vidi Prijedlog protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, uvođenje Barnahus modela za podršku djeci žrtvama seksualnog nasilja i pooštravanje kazni za takve delikte. Hina