Dvije žene ubijene su u petak u svome domu, a u jednom od ta dva slučaja ponovno je bila riječ o femicidu, žrtvi koju je usmrtio član obitelji. Crni niz nastavljen je.

Ubojstva su se dogodila usred predizborne kampanje i većina političkih stranaka iskoristila je priliku osuditi nove slučajeve nasilja i ubojstava žena.

Međutim, zanimljivo bi bilo čuti što o borbi protiv nasilja nad ženama konkretno misli Domovinski pokret. Ta je stranka, naime, kao jednu od najvažnijih odrednica svoga izbornog programa, koji planira provesti u slučaju pobjede, najavila "deratificiranje" Istanbulske konvencije. Podsjetimo, riječ je o Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. To je prvi pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Konvencija, kako stoji u njezinu obrazloženju, pruža nov i detaljan međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama.

Kako je u svom nedavno objavljenom izvješću o radu u prošloj godini objavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, pozivajući se na podatke MUP-a, 2023. zabilježena su ukupno 23 ubojstva u Hrvatskoj, od kojih čak 14 na štetu članova obitelji i bliskih osoba. Od ukupno devet ubijenih žena lani njih pet, ili 55,5 posto, ubili su njihovi bivši ili sadašnji intimni partneri ili supruzi, a preostale četiri žene ubio je - susjed, dvije njihovi sinovi, a jedno žensko dijete ubio je intimni partner žene u neuspjelom pokušaju da ubije i nju. "Nastavljen je trend udjela od minimalno 50 posto ubojstava žena od strane intimnih partnera u odnosu na ukupni broj ubijenih žena među bliskim osobama", navodi se u izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu. Podsjeća se da su lani suzbijanje rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji karakterizirale u najvećoj mjeri inicijative nadležnih tijela usmjerene na izmjene i unaprjeđenje zakonodavnog okvira koji regulira tu materiju. Pravobraniteljica je utvrdila kako su mnogi njezini višegodišnji prijedlozi i preporuke vezani uz rodno uvjetovano nasilje konačno prihvaćeni.

Nisu samo podatci o ubojstvima šokantni. Primjerice, zbog prekršaja počinjenog nasiljem u obitelji prijavljeno je lani 7675 osoba. Od toga je muškaraca kao počinitelja nasilja prijavljeno 5847, ili 76 posto. Kada je riječ o kaznenim djelima u obitelji i među bliskim osobama, prema službenim podatcima MUP-a, počinjeno je ukupno 8460 kaznenih djela na štetu članova obitelji i bliskih osoba, što je porast od 1409 kaznenih djela u odnosu prema 2022. U tim kaznenim djelima ukupno su stradale 8652 osobe. Od ukupnog broja stradalih 6710 žrtava čine žene.

Dakle, Hrvatska i dalje ima velik problem, a država, kao i cijelo društvo, mora nastaviti raditi na suzbijanju nasilja u obitelji, odnosno nasilja nad ženama, osvješćivanju tog problema, pravilnog reagiranja na njega. U isto vrijeme Domovinski pokret ističe kako mu ne smeta dio Istanbulske konvencije koji se odnosi na silovanje i ubojstva žena, kako je rekao predsjednik te stranke Ivan Penava, nego mu je sporan dio koji se odnosi na "rodnu ideologiju". Pritom svojim potencijalnim biračima nije rekao, ili se stranka o tome nije dobro informirala, kako Konvenciju nije moguće parcijalno deratificirati. Kako je nedavno objavio i portal Faktograf, nije moguća djelomična deratifikacija Istanbulske konvencije, u kojoj bi se zadržao dio koji nekome odgovara. Naime, Konvencija se može prihvatiti i otkazati samo u cijelosti. Od svih zemalja članica Vijeća Europe koje su Istanbulsku konvenciju ratificirale otkazala ju je jedino Turska. Ukupno je 39 zemalja potpisalo i ratificiralo Konvenciju, a među zemljama Vijeća Europe koje su ju potpisale, ali ju nisu ratificirale Armenija, Bugarska, Češka, Mađarska, Litva i Slovačka. Hrvatska je Konvenciju potpisala 22. siječnja 2013., u vrijeme vlade Zorana Milanovića, a rafitikaciju je poslije kroz Sabor "pogurao" premijer Andrej Plenković, u lipnju 2018.

Konvencija se odnosi na niz nasilnih i traumatizirajućih djela čije su žrtve u velikoj većini žene. Ta djela obuhvaćaju psihičko nasilje, uhođenje, tjelesno nasilje, seksualno nasilje (uključujući silovanje), prisilni brak, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaj, prisilnu sterilizaciju i seksualno uznemiravanje. Konvencija prvi put donosi međunarodnu definiciju nasilja u obitelji. Prema njoj, nasilje u obitelji označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, kućanstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom.

Domovinskom pokretu smeta spominjanje roda, kao i većini ekstremno desnih konzervativnih pokreta u Europi i svijetu. Konvencija definira rod zato što, prema njoj, ali i prema hrvatskom zakonodavstvu, nasilje nad ženama spada u rodno utemeljeno nasilje. U Konvenciji se riječ "rod" temelji na dva spola, muškom i ženskom, koji su biološka kategorija, a rod je definiran kao "društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce". Tako oblikovane rodne uloge mogu postati i često postaju opravdanje ili poticaj za nasilje nad ženama.