Mjere za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgrada koje je nedavno usvojio Europski parlament, a dogovorene su s Vijećem EU-a, donose brojna nova pravila za zemlje članice Europske unije.

Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada želi se do 2030. znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. Drugi su ciljevi obnova energetski najneučinkovitijih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima. Zgrade kojima se koriste javna tijela ili koje su u njihovu vlasništvu trebale bi biti s nultim emisijama do 2028., a od 2030. to bi se trebalo primijeniti na sve nove zgrade.



Kad je riječ o stambenim zgradama, države članice morat će uvesti mjere kojima će osigurati da se do 2030. u najmanje 16 posto zgrada smanji prosječna upotreba primarne energije, a da do 2035. to bude ostvareno u najmanje od 20 do 22 posto zgrada. U skladu s novom direktivom i minimalnim zahtjevima glede energetskih svojstava, države članice morat će do 2030. obnoviti 16 posto energetski najneučinkovitijih zgrada, a 26 posto njih do 2033. Ako je to tehnički i gospodarski moguće, države članice trebale bi do 2030. postupno uvesti solarne uređaje u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini, te u sve nove stambene zgrade.

Članice EU-a moraju donijeti mjere za dekarbonizaciju sustava za grijanje i za postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva u sustavima za grijanje i hlađenje kako bi se oni do 2040. potpuno ukinuli. Od 2025. bit će zabranjeno subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva. Međutim, financijski poticaji i dalje će biti mogući za hibridne sustave grijanja, poput onih koji kombiniraju kotao sa solarnim termalnim uređajem ili dizalicom topline. Iz ovih pravila moguće je izuzeti gospodarske objekte i arhitektonsku baštinu. Osim toga, države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte.

Prema podacima Europske komisije, zgrade u Uniji izazivaju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa "Spremni za 55 %". Zahvaljujući novom Europskom zakonu o klimi iz srpnja 2021. ciljevi za 2030. i 2050. postali su dio obvezujućeg europskog zakonodavstva.

Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) smatra da je direktiva o energetskim svojstvima zgrada izuzetno važna za Hrvatsku koju, zajedno s EU-om, stavlja na put prema većoj konkurentnosti i energetskoj sigurnosti. "Pozitivan je to iskorak za europske građane i poduzeća", navodi HUPFAS. Nadmoćna potpora direktivi potvrda je zajedničkog razumijevanja važnosti energetske učinkovitosti zgrada i njihove ključne uloge u postizanju nižih računa za energiju, poboljšanju životnih uvjeta, veće energetske sigurnosti i povećanju konkurentnosti gospodarstva", ističe ova udruga. "Zahvaljujemo svim hrvatskim i ostalim europskim predstavnicima koji su svoj glas dali ovoj direktivi jer su time dali glas za dobrobit svih građana", kaže Igor Kemenović, predsjednik HUPFAS-a.



“Ova direktiva nudi odgovore na klimatsku i energetsku krizu, nudi pozitivne perspektive za novu generaciju radnika te je ključna za suzbijanje energetskog siromaštva milijuna ljudi", smatra Anđelka Toto Ormuž, voditeljica komunikacijske grupe u udruzi HUPFAS.

Ova udruga navodi kako analiza istraživačke skupine Guidehouse procjenjuje da bi dobra provedba ove direktive mogla smanjiti uvoz za 44 milijarde metara kubičnih plina godišnje, što je otprilike isto koliko je EU uvezao iz Rusije prošle godine. "Čak i pri današnjim niskim cijenama plina na taj bi se način moglo uštedjeti oko 11 milijardi eura godišnje", ističu članovi udruge. HUFPAS navodi i da će implementacija ove direktive dodatno potaknuti investicije u energetsku obnovu postojećih zgrada i održivu gradnju "pokrećući tako domaću industriju i tehnološki razvoj, otvarajući nova radna mjesta i pružajući prilike za razvoj specijaliziranih vještina i znanja". "Građevinska industrija zauzima važno mjesto u hrvatskom gospodarstvu i pridonosi BDP-u oko 7 posto. Na razini EU-a građevinska industrija generira više od 1,3 trilijuna eura. Upravo zbog toga prihvaćanje EPBD-a nam je jasan signal za povećanje proizvodnih kapaciteta i dodatna ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta, ulaganja u obrazovanje stručnjaka iz našeg područja", ističe Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava. Učinkovite mjere kao što su bolja izolacija, zamjena stolarije i ugradnja energetski učinkovitih sustava za grijanje, hlađenje i ventilaciju osigurat će ugodnije uvjete koji utječu na bolju produktivnost i zdravlje korisnika zgrade. "Države članice slobodno biraju koje će zgrade obnoviti i koje će mjere poduzeti. Osim toga uvođenje putovnica za obnovu zgrada, uspostava one-stop-shopa osigurat će pravi i jasan smjer za obnovu europskog fonda zgrada i predstavljaju važan novi sadržaj koji stavlja građevinski sektor na put prema klimatskoj neutralnosti", zaključuje HUFPAS.