Matica hrvatska je polaganjem vijenca na grobu Antuna Gustava Matoša na Mirogoju, u utorak, odala počast jednom od najvećih hrvatskih književnika u povodu obilježavanja 150 godina od njegova rođenja. Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. - Zagreb, 17. ožujka 1914.), pripada najužem kanonu nacionalnih kulturnih vrijednosti i hrvatske književnosti. Slovo nad Matoševim grobom održala je potpredsjednica Matice hrvatske akademkinja Dubravka Oraić Tolić, napomenuvši kako je postao jedan od najvećih modernih klasika hrvatske književnosti i ušao u srca svih ljudi - postao mit i legenda. To se dogodilo u čudesnim spojevima godina lutanja Europom, visokih estetskih ideala i nepotkupljivog novinarstva, kulturnog europstva i dosljednoga hrvatstva, napomenula je, dodavši kako su njegova djela aktualna uvijek jer su univerzalne estetske vrijednosti. Ocijenila je kako su Matoševi nenadmašivi feljtoni aktualni i nakon sto i više godina zato što se Hrvati nisu mnogo promijenili. Napomenula je kako je Matoš bio pobornik najviših estetskih standarda, angažirani novinar, po načelu da se bolje novinarstvo već stopilo s literaturom. Zanimali su ga, podsjetila je, svi problemi moderne civilizacije i tadašnje Hrvatske.

Stvorio je u političkim i društvenim borbama originalnu troslojnu ideju nacije koja je aktualna i poučna upravo u doba zahuktale globalizacije, rekla je, dodavši kako je vanjski politički sloj, koji danas pokriva termin "ustavni patriotizam", unutarnji kulturni sloj (dijeljenje istih tradicija, mitova i vrijednosti) i najdublji emocionalni sloj (ljubav prema krajoliku i jeziku). Napomenula je i kako je Matoševo zapažanje o natpisima u Ilici potaknulo današnju Maticu hrvatsku da pokrene inicijativu za donošenje Zakona o hrvatskom jeziku.

Nakon polaganja vijenca na misi zadušnici u Župi Presvetog Srca Isusova pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško istaknuo je kako je Matoš bio čovjek proročkoga duha, nositelj i čuvar okusa života. Matoš je u širini europske kulture prenio bogatstvo i pokazao ljepotu kretanja tom kulturom, širinu koja se danas pokušava suziti i oduzeti joj raskoš mudrosti prožete kršćanstvom, rekao je biskup Šaško. H